- Objavljeno: 20.05.2025.
Nastavak međumuzejske suradnje: u Muzeju antičkog stakla u Zadru otvorena gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Splitu
20. svibnja 2025. - U okviru obilježavanja 16 godina djelovanja Muzeja antičkog stakla u Zadru, zadarskoj je publici predstavljena gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Splitu „MEMENTO MORI. Arheološka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. - 1987.“.
Otvarajući izložbu ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek izrazila je veliko zadovoljstvo suradnjom dvaju muzeja ističući kako je razmjena izložbi jedan od primjera razmjene znanja i njegovanja poticajnog okruženja za muzejske djelatnike i njihovu brigu o kulturnoj baštini.Podsjetila je kako se nalazimo u povijesnom trenutku obnove više od 30 muzejskih zgrada, od kojih se dio obnavlja od posljedica potresa koji su se dogodili u središnjoj Hrvatskoj, dok se dio obnavlja u sklopu poziva namijenjenih temeljnoj kulturnoj infrastrukturi i energetskoj obnovi putem EU fondova te nacionalnim sredstvima. Pohvalila je vrijedan muzeološki program gostovanja koji je zaživio na nacionalnoj razini, a koji je među ostalim omogućio i rad muzejima koji su ostali bez svoga prostora.
Uz čestitke autorima i organizatorima, ministrica je Muzeju antičkog stakla zaželjela uspješan daljnji rad prema punoljetnosti te poručila kako će Ministarstvo kulture i medija i dalje nastaviti podržavati njegove programe i aktivnosti, jer vjeruje i radi na kontinuitetu stručne skrbi o ovoj specifičnoj muzejskog građi, kao i radu na njezinoj prezentaciji, što doprinosi osnaživanju kulturne i društvene uloge ove jedinstvene muzejske ustanove.
Uz ministricu okupljenima su se obratili i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević i ravnatelj Muzeja antičkog stakla u Zadru dr. sc. Hrvoje Manenica.
Izložba „Memento mori“, kao svjedočanstvo pronalaska i očuvanja više od 1200 arheoloških nalaza, otkrivenih tijekom izgradnje brze ceste Solin-Trogir 1980-ih, ponudit će zadarskoj javnosti prikaz i spoznaju o vjerovanjima, običajima i osobnim pričama drevnih stanovnika Salone, kroz prizmu smrti i pokopa. U fokusu izložbe nije samo rekonstrukcija prošlosti Salonitanaca kroz analizu pronađenih grobova i niz kamenih spomenika, već i dramatična borba i spašavanje te iste prošlosti kroz arheološka istraživanja, čišćenje, restauraciju i konzervaciju, analizu te znanstvenu interpretaciju vrijednih nalaza.








