Nakon 3 desetljeća, s pričom o „Palači života i gradu mijena“ otvoren novi stalni postav Muzeja grada Splita

Foto: HINA 

23. rujna 2025. - Nakon više od tri desetljeća Muzej grada Splita dobio je novi stalni postav koji svojim konceptom in situ kasnogotičku palaču Papalić u kojoj se nalazi, pretvara u glavnog nositelja priče, otvarajući tako posjetiteljima slojevitu povijest Splita od antičkih temelja do renesansnog doba.

Novi postav kojeg je otvorila ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, realiziran je nakon temeljite obnove dvorišta i prizemlja palače gdje su provedena arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi u okviru projekta Grada Splita „Palača života - grad mijena“ koji je usmjeren na obnovu, valorizaciju i unapređenje upravljanjem UNESCO-ovim lokalitetom stare gradske jezgre s Dioklecijanovom palačom.
 
Otvarajući novi postav ministrica je istaknula kako je zahvaljujući tom vrijednom projektu koji kulturnu baštinu stavlja u funkciju održivog razvoja lokalne zajednice, prizemlje Papalićeve palače dobilo postav koji slijedi suvremene muzeološke standarde muzeja in situ, u kojemu prostor nije kulisa, već je prostor muzeja i njegov sadržaj. „Split je grad koji je, zahvaljujući svojoj jedinstvenoj povijesti i nasljeđu, uvijek živio u dijalogu između prošlosti i sadašnjosti. Ovdje unutar zidina Dioklecijanove palače, susreću se tragovi i stoljeća povijesti, pred nama se otvara cijela povijest Splita, od 3. stoljeća i rimskih struktura, a preko srednjovjekovnih slojeva, nastavlja se na humanistički krug Dmine Papalića i Marka Marulića sve do danas. Upravo ta slojevitost čini Split ne samo gradom iznimne baštine, nego i gradom europske kulturne vrijednosti“, poručila je ministrica te dodala kako ono što Split čini doista jedinstvenim i posebnim jest činjenica da antički prostor i danas živi, da je nastanjen i tako oblikuje svakodnevnicu stanovnika i posjetitelja.
 
Uz čestitke i zahvale svima koji su sudjelovali u realizaciji toga projekta, ministrica je naglasila kako Ministarstvo kulture i medija podupire projekte koji spajaju baštinu i budućnost te izrazila ponos što je u Splitu u tijeku obnova ključnih baštinskih ustanova: Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (energetska obnova i novi stalni postav), Galerije Meštrović (energetska obnova) i Dioklecijanovih podruma kojima upravlja Muzej grada Splita. Podsjetila je kako je nakon razornih potresa u središnjoj Hrvatskoj, u obnovu uložen veliki trud i sredstva te da je putem Ministarstva kulture i medija ukupno do sad angažirano 487 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije, 323 milijuna eura iz državnog proračuna i 763 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u što je uključeno više od 30 muzejskih zgrada.
 
„Paralelno, provodimo projekte energetske obnove muzejskih zgrada diljem Hrvatske kako bismo revitalizirali muzejske zgrade, osigurali učinkovite i održive prostorne uvjete koji će biti podloga za postavljanje novih stalnih postava koje su uvijek kruna kustoskog rada“, istaknula je ministrica.  Govoreći o upravljanju Dioklecijanovim podrumima, kao i planovima njihove cjelovite obnove i arheoloških istraživanja, ministrica je podsjetila na potpisivanje povijesnog ugovora kojim je Vlada 2019. godine Dioklecijanove podrume dala na upravljanje Muzeju grada Splita te istaknula veliki angažman stručnjaka Ministarstva kulture i medija i Regionalnog konzervatorskog ureda u Splitu te stručnjaka Ministarstva pravosuđa koji su doprinijeli rješenju toga pitanja kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
 
Okupljenima su se obratili i gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić, predsjednik Upravnog vijeća muzeja Nikola Aleksić i autor muzeološke koncepcije i povjesničar umjetnosti dr. sc. Josip Belamarić. Autori novog postava su povjesničari umjetnosti Josip Belamarić, Vesna Bulić Baketić i Vedrana Supan, arhitektonska i likovna rješenja izradili su Damir Gamulin, Antun Sevšek i Ivo Vojnović. Izložbene makete realizirao je studio Deminutiv, dok su multimedijalna i zvučna rješenja razvili Bruno Babić i Ivan Slipčević.

 

Pisane vijesti