Najvrjednija arheološka, sakralna i arhivska baština od kasne antike do 12. stoljeća predstavljena na izložbi „Ecclesia et Regnum / Crkva i kraljevstvo – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine“

9. prosinca 2025. - U Splitu, gradu koji je stoljećima opstao kao jedno od ključnih mjesta hrvatske povijesti, kulture i identiteta, otvorena je izložba koja prikazuje najvrjedniju arheološku, sakralnu i arhivsku baštinu od kasne antike do 12. stoljeća, pod nazivom „Ecclesia et Regnum / Crkva i kraljevstvo - Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine“, a koju je povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora priredio Arheološki muzej u Splitu.
 
Izložbu koja prezentacijom vrijednih spomenika, rukopisa, epigrafske građe i liturgijskih predmeta donosi cjelovit uvid u razdoblje u kojemu su stvoreni temelji naše političke, crkvene i kulturne povijesti otvorio je izaslanik ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, njezin posebni savjetnik dr. sc. Ivica Poljičak, ujedno i koordinator aktivnosti programa koji se provode u okviru obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. U svom govoru, posebno se osvrnuo na događaje od presudnog značenja: Splitske crkvene sabore iz 925. i 928. godine kao temelje srednjovjekovne hrvatske državnosti kojima se prvi put nakon propasti antičke Salone ujedinjuju hrvatske i dalmatinske biskupije, potvrđuje metropolitanska uloga Splita i usklađuje crkveno ustrojstvo s teritorijalnim okvirom tadašnje hrvatske države. Govoreći o važnosti izložbe utemeljene na povijesnim činjenicama, posebni savjetnik Poljičak istaknuo je kako ona nije samo pogled u prošlost, nego nas upućuje na snagu institucija, vrijednost kulture i trajnost identiteta te na ogromno vjersko i kulturno blago koje baštini suvremena Hrvatska. „U zahtjevnim vremenima u kojima danas živimo upravo u ovakvoj baštini jasno prepoznajemo duhovni identitet, svjetionik za suvremenike i nove hrvatske naraštaje“, zaključio je Poljičak.
 
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara podsjetio je kako je krajem prošle godine Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o proglašenju 2025. godine godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Ante Jurčević istaknuo je kako izložba prikazuje najvrijednije spomenike iz svih biskupija koje su sudjelovale na saborima, te dodao kako svi ti liturgijski predmeti, dijelovi crkvenog namještaja i arhivska građa zbog svoje sličnosti djeluju kao da potječu iz jedne crkve. Istaknuvši kako ova unificiranost potvrđuje kulturni i vjerski kontinuitet od 9. do 12. stoljeća te dodao kako je Višeslavova krstionica također dio tog korpusa. „Nitko od slavenskih naroda, osim Hrvata, nema spomenike poput ovih - s latinskim natpisima, glagoljicom ili ćirilicom, koji spominju opate, biskupe, kraljeve, kneževe i župane“, istaknuo je Jurčević.
 
Otvorenju izložbe prisustvovao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, a okupljenima su se obratili i Splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Zdenko Križić i zamjenica gradonačelnika grada Splita Matea Dorčić. Izložbu i njezinu važnost, uz ravnatelja muzeja Jurčevića predstavila je muzejska savjetnica u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika Split Maja Petrinec.
 
Prema tekstu u katalogu izložbe, podsjećamo kako crkveni sabori održani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju ključnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske države. Njihovim zaključcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedištem metropolije u Splitu. Time je potvrđen primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj važnosti salonitanske biskupije te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u političkom i kulturnom smislu. Upravo iz 925. godine potječe pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao kralj Hrvata. Split je, dakle, prije 1100 godina bio središte presudnih susreta Crkve i Kraljevstva - Ecclesia et Regnum, a današnja obljetnica pruža prigodu da se, upravo na tom ishodištu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politički odnosi koji su obilježili srednjovjekovnu hrvatsku državu.
 
Izložba okuplja više od 250 iznimnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslijeđa iz više od 30 hrvatskih, bosanskohercegovačkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova. Posebno se izdvajaju: ulomak zabata oltarne ograde s imenom kneza Trpimira (najstariji spomen hrvatskog vladara na latinici i na latinskom jeziku), Trpimirova darovnica, Sarkofag nadbiskupa Ivana, najstariji prikazi Bogorodice i raspela iz Biskupije kod Knina, Bašćanska ploča, Plominski reljef, Krčki natpis, Povaljski prag - najpoznatiji glagoljični spomenici, Branimirov natpis, dio zdenca splitske krstionice s prikazom vladara, kameni ulomci iz Krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija, tzv. Šuplje crkve u Solinu. Uz navedene spomenike, izložba je obogaćena nizom arhivskih dokumenata koji svjedoče o ključnim povijesnim trenucima među kojima se posebno ističu Splitski Evangelijar (najstarija knjiga u ovom dijelu Europe), Imperium Orientale sive antiquitates Constantinopolitanae Anselma Bondurija, Velika Biblija iz Dubrovnika (Biblia Atlantica - iznimna po svojoj veličini) i mnoga druga iznimno važna i rijetka građa. Multimedijalni dio izložbe donosi vizualne prikaze sakralnih građevina, a središnja instalacija postava povezuje najpoznatije arheološke spomenike, fragmente crkvene arhitekture, kroz koje su se otkrivali hrvatski vladari. Važan dio predstavlja suradnja Arheološkog muzeja u Splitu i Riznice splitske katedrale kao sastavni dio izložbene cjeline.
 
Izložba „Ecclesia et Regnum - Splitski crkveni sabori 925. i 928.“ nastoji pružiti povijesni i kronološki pregled ključnih procesa koji su oblikovali rano hrvatsko srednjovjekovlje. Na jasno određenom geografskom prostoru prati se razvoj crkvene organizacije i političke strukture, oslanjajući se na materijalne tragove sačuvane u crkvama i biskupijskim središtima salonitansko-splitske metropolije. Izložbeni postav tako povezuje arheološke, sakralne i arhivske izvore u cjelinu koja omogućuje razumijevanje kako su se kroz stoljeća izgradili temelji crkvene i svjetovne vlasti na hrvatskom prostoru.
 
Autori izložbe su ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević, iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika dr. sc. Maja Petrinec, s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar dr. sc. Vinicije B. Lupis, iz Arheološkog muzeja Zadar dr. sc. Jakov Vučić, iz Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Ana Azinović Bebek, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Krešimir Filipec i s Filozofskog fakulteta u Puli dr. sc. Josip Višnjić, a kustosica izložbe je Ivana Banovac iz Arheološkog muzeja u Splitu. Suorganizatori izložbe su Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Dubrovački muzeji. Grafički identitet izložbe potpisuju Igor Čaljkušić i Oleg Šuran, a dizajn postava Studio Clinica.
 
 

Pisane vijesti