Ministrica Zlatar Violić prisustvovala sastanku ministara kulture EU u Litvi

Kako se mijenja kulturna i medijska politika u kontekstu društvenih promjena uzrokovanih usponom Interneta i ekonomskim krizama, glavno je pitanje na dnevnom redu sastanka ministrica i ministara kulture zemalja članica Europske unije održanog 2. listopada 2013. godine u Vilniusu,

pod predsjedanjem litavskog ministra Šarunasa Birutisa. U radu ovog skupa sudjelovale su i predstavnice Europskog parlamenta Doris Pack i Europske komisije Neelie Kroes.

        
        Litavsko predsjedanje Europskom unijom poklopilo se s intenzivnim aktivnostima na planiranju mjesta kulture i medija u razvojnoj politici za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Mogu li se umjetnička i komunikacijska produkcija osmisliti tako da, umjesto relativno marginalne pozicije osuđene na pasivno konzumiranje sve oskudnijih resursa, postanu pokretačem socioekonomske kohezije - pitanje je staro vjerojatno koliko i kulturna politika. Na sastanku u Vilniusu, međutim, ono je dobilo sasvim određene, za neke možda i iznenađujuće odgovore.
 
        Osnovnu intonaciju prvom ministarskom panelu dalo je izlaganje prof. Piera Luigija Sacca sa Sveučilišta u Milanu (IULM). Dok već i službeni dokumenti Vijeća i Komisije reflektiraju o “tradicionalnim” pogledima na kulturu kao skromnog “input provajdera” za strateške ciljeve politika razvoja turizma i zaštite okoliša, ograničavajući se na ulaganja u baštinu i kulturnu infrastrukturu, prof. Sacco je otišao i korak dalje. Izvještavajući o uvidima ekspertne konferencije koja je prethodila sastanku ministara, on se zalaže za napuštanje kulturno-industrijskog pristupa koji učinke kulture mjeri isključivo kvantitativnim ekonomskim parametrima.
        Umjesto toga, uz podršku mnogih delegacija zemalja članica, nazire se nova paradigma kulturne politike, koju Sacco naziva Kulturom 3.0. Umjesto tržišno posredovane pasivne recepcije, ona se oslanja na aktivnu participaciju u zajednici. Umjesto copyrighta kao oslonca kulturno-industrijske 2.0 paradigme, govori se o “copyleftu”, a jedina ograničenja autonomnog izraza koji stupa na mjesto zabave - umjesto ekonomskih resursa - sada su kognitivna sredstva i vještine. Kulturna participacija mjeri se indirektnim efektima u svim sektorima. Njihova makroekonomska “težina” teško se može izraziti samo kvantitativnim indikatorima poput “broja noćenja”, ali je veoma opipljiva u potencijalu kulturnih i komunikacijskih aktivnosti za povećanje inovacija, prilagodljivost promjenama u sferi rada, prijateljske interkulturne odnose, recikliranje otpada, kao i smanjenje socijalnih troškova ili maloljetničke delinkvencije. Ukratko, u svim onim efektima na koje ciljaju programi s naglaskom na sudjelovanje i pravo pristupa, poput Ruksaka punog kulture, koji već drugu godinu zaredom pokušava poduprijeti umjetničko obrazovanje na rasporedu izvanškolskih sati učenika hrvatskih škola.
 
        Ministrica kulture RH dr. sc. Andrea Zlatar Violić je svoje izlaganje u drugom ministarskom panelu, posvećenom otvorenim pitanjima nove generacije europske medijske regulative, zaključila pozivom na “aktivniju potporu kvalitetnoj novinarskoj proizvodnji, bez koje bi i eventualna zajednička pravila ograničavanja vlasničke, oglašivačke i kreditne kontrole medija mogla ostati mrtvim slovom na papiru.” Uvodna riječ pripala je jednom od autora tzv. High Level Group's Report-a o medijskoj slobodi i pluralizmu, Benu Hammersleyju.
 
        Litavsko predsjedništvo najavilo je da će zaključke ovih rasprava na usvajanje predložiti Vijeću na sastanku ministara u Briselu sredinom studenoga ove godine. (MK)

 

Najave