Ministrica Obuljen Koržinek obišla gradilišta zgrada HAZU-a i pozdravila sudionike konferencije o istraživanju provenijencije umjetnina

  • Slika /slike/fotogalerija/2024 godina/obilazak hazu glip 1312/image00015.jpeg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

13. prosinca 2024. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek pozdravila je sudionike na početku dvodnevne konferencije koja se pod nazivom „Imovina koja traje: Kolekcije starih majstora na prostoru istraživanja podrijetla i šire“ (Lasting Possessions: Old Master Collections Across Provenance Research and Beyond) održava u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.


Konferencija je organizirana u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama“ (ZagArtColl_ProResearch) koji se provodi u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU-a. Cilj je konferencije  predstaviti problematiku i suvremene metodološke pristupe u povijesti umjetnosti, s naglaskom na zbirke starih majstora i integraciju rezultata istraživanja s muzejskom praksom. Uz hrvatske domaćine, sudionici konferencije dolaze iz Italije, Nizozemske, Slovenije, Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
 
Čestitajući organizatorima, a posebno voditeljici projekta dr. sc. Ljerki Dulibić, ministrica je podsjetila kako se ta konferencija nadovezuje na prethodni znanstveno-stručni skup održan u travnju ove godine u suradnji s Muzejskim dokumentacijskim centrom na kojemu je predstavljen istraživački rad sudionika u „Pilot-projektu utvrđivanja podrijetla umjetnina oduzetih tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata“. Istaknula je kako je taj komplementarni  projekt pokrenulo Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Muzejskim dokumentacijskim centrom i našim vodećim stručnjacima za istraživanje podrijetla umjetnina u siječnju 2023., a u njegovu radu sudjeluju kustosi i muzejski stručnjaci iz muzeja diljem Hrvatske.
 
Ministrica Obuljen Koržinek posebno je naglasila kako je tema istraživanja provenijencije bila pri vrhu njezinih prioriteta još od prvog ministarskog mandata te podsjetila kako su izmjenama Zakona o arhivima ciljano stvoreni preduvjeti za ambicioznije istraživanje podrijetla muzejskih predmeta koje se nije sustavno i sveobuhvatno provodilo dugi niz godina. Istaknula je da će Ministarstvo kulture i medija uložiti dodatne napore i sredstva u nastavak pokrenutog pilot-projekta kako bi se stručnjaci mogli posvetiti istraživanju podrijetla muzejske građe i svoja iskustva prenijeti drugim baštinskim ustanovama.
Ministrica je izrazila uvjerenje da će rezultati stručnjaka koji su sudjelovali u provedbi projekta dati znatan poticaj razvoju te dosad nedovoljno afirmirane grane povijesnoumjetničkog istraživanja, kako u području obrazovanja budućih stručnjaka, tako i u praktičnom radu muzejskih djelatnika.
 
Završna konferencija projekta „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama - ZagArtColl_ProResearch“, koji se provodi u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU-a pod stručnim vodstvom dr. sc. Ljerke Dulibić, financiranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, predstavlja problematiku i suvremene metodološke pristupe u povijesti umjetnosti, s osobitim fokusom na zbirke starih majstora. Jednako je važan cilj i integracija rezultata istraživanja unutar muzejske prakse radi unaprjeđenja tih specifičnih znanja i umijeća, kao i nužno potrebne stručne edukacije u području istraživanja podrijetla umjetnina.
Istraživanje podrijetla i praćenje kasnijeg transfera umjetnina, nerijetko uvjetovanog promijenjenim geopolitičkim i povijesnim okolnostima, iznimno je važno radi dobivanja jasnog uvida u podrijetlo, strukturu i vlasništvo umjetnina i muzejskih zbirki, ali i radi utvrđivanja netočnih ili lažnih atribucija, otkrivanja krivotvorina, sprječavanja ilegalne trgovine umjetninama te nadzora nad izvozom umjetničkih i kulturnih dobara i povrata otuđenih umjetnina.
 
Nakon otvorenja konferencije ministrica Obuljen Koržinek sa suradnicima obišla je gradilišta Palače Vranyczany-Dobrinović, sjedišta Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Kabineta grafike HAZU-a te Gliptoteke HAZU-a.
 
Podsjetivši kako je Vlada putem Ministarstva kulture i medija preuzela obnovu svih zgrada HAZU-a oštećenih u potresu, u obraćanju medijima ministrica je istaknula kako je za 7 zgrada HAZU-a osigurano oko 130 milijuna eura. „Samo za ovu zgradu osigurali smo 36 milijuna eura jer je imala brojne poteškoće i progresivne štete, zbog čega je najkasnije krenula u obnovu“, naglasila je ministrica te podsjetila kako su neke zgrade gotovo pred samim završetkom.
 
Izrazila je zadovoljstvo napretkom radova, pogotovo golemim  zahvatima na saniranju konstrukcije, s obzirom na to da je palača sjedište Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i za Kabinet grafike koji će se nakon obnove vratiti na tu lokaciju. Ministrica je najavila kako se u lipnju 2026. godine očekuje završetak svih projekata koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te dodala kako će većina zgrada HAZU-a biti završena već krajem 2025. i početkom 2026. godine.
 
Podsjećamo, od 7 zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koje Vlada putem Ministarstva obnavlja, na svima je završena konstrukcijska obnova, a u tijeku je energetska i cjelovita obnova. Za Palaču Vranyczany-Dobrinović, čija bi obnova trebala biti dovršena do 30. lipnja 2026. godine, osigurano je više od 36 milijuna eura, od čega je iz Fonda solidarnosti Europske unije realizirano nešto više od 1.600.000 eura, dok je za završetak konstrukcijske obnove iz Državnog proračuna osigurano 11.402.972,21 eura. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana su sredstva u iznosu od 22.926.723,94 eura.

 

Pisane vijesti