Ministrica kulture otvorila izložbu Normandija/Rađanje impresionizma

    Ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin rekla je da izložba pokazuje da je slikarstvo impresionizma ne samo lijepo, nego i da je iz njega izraslo ono što je kasnije nazvano modernim, suvremenim slikarstvom, slikarstvom druge polovice 20. stoljeća. 

    Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, koja je otvorila izložbu, rekla je da izložba pokazuje rađanje impresionizma te da „sliku ne čini veličina njezinog okvira već ono što u slici jest i ono što vidimo“.
    Također je istaknula da je izložba rezultat odnosa suradnje razvijenih tijekom festivala hrvatske umjetnosti u Francuskoj Croatia, la voici!, te istovremeno najava festivala francuske umjetnosti Rendez-vous u Hrvatskoj 2015. godine. 

    „Zbirka nam pokazuje da je impresionizam rođen početkom 19. stoljeća“, rekao je direktor zbirke i kustos izložbe Alain Tapie. Slike u sklopu ove izložbe, dodao je, nisu one koje se viđaju u velikim salonima ili velikim galerijama ili kod velikih trgovaca umjetninama, već se radi o slikama koje su slikari slikali za sebe, za zaljubljenike u umjetnost i za druge slikare.

    Tijekom 19. stoljeća umjetnici su se sklanjali u Normandiju, bježeći pred industrijskim okolišem velikih gradova, kako bi se približili prirodi i uhvatili trenutak u vremenu i varijacije boja. Djela sa zagrebačke izložbe, posuđena iz zbirke Slikati u Normandiji, prikazuju svojevrsno putovanje kroz normandijski krajolik s obalom i kontinentalnim dijelom. Manje su fokusirana na spektakularne i razvikane prizore, a više na diskretan utjecaj meditativne prirode pejzaža.
 

    Kako je direktor zbirke i kustos izložbe Alain Tapie objasnio, iako se obično smatra da su počeci impresionizma locirani bliže Parizu, Normandija je bila mjesto idealnih prirodnih uvjeta u kojemu su vlažna atmosfera i difuzno svjetlo ulazili u dijalog sa slikarstvom.
     Po njegovim riječima, tamošnji umjetnici željeli su ovjekovječiti tu percepciju prirode, oslikati vrijeme koje prolazi i pokret, bilo im je važnije naslikati kretanje zraka kroz drvo nego samo drvo, a kako nisu bili opterećeni imperativom prodaje i imovinom radili su slike maloga formata.
    Jedna od takvih malih slika, Farma Saint Simeon Eugenea Boudina, izložena je kao jedina u prvoj izložbenoj prostoriji Klovićevih dvora i simbolozira cijelu izložbu, s obzirom da su upravo na toj farmi stvarali neki od najvećih umjetnika tog doba.

     Izložba je podijeljena na četiri dijela, po regijama i umjetnicima koji su se tamo okupljali, počevši od Farme Saint Simeon. Slijedi Radni život i praznici na moru, koji prikazuje kontrast lokalnih ribara i turista, a treći je Normandijski krajolik s kontemplativnim prizorima omiljene turističke destinacije koje su bilježili slikari Isabey, Huet, Daubigny i Corot.

    Posljednji dio izložbe nazvan je Uz Seineu, Le Bottin Daubigny je na svom brodu-atelieru prvi prepoznao intimnost mjesta kojima ta rijeka prolazi, a od 1865. su Renoir, Monet i Bazille odredili što će ona značiti slikarima.
 

    U postavu se ističu i Monetova slika Etretat iz 1864. s prizorom stijene koja se nadvija nad morem, Renoirov Zalazak sunca, pogled iz Guerneseyja iz 1893., Plaža u Normandiji Jeana Baptistea Camillea Corota iz 1874. i Most de Pierre Rouen Charlesa Angranda iz 1881. 

    Zbirka Slikati u Normandiji već je izlagana u Francuskoj i izvan nje. U Zagrebu će biti do 4. siječnja, a početkom iduće godine, u nešto manjem obimu, odlazi u Narodnu galeriju u Ljubljani. (Hina)