Ministar kulture uputio sućut obitelji Marije Braut

"Poštovana obitelji,

     u trenucima neizmjerne tuge koja vas je zadesila zbog nenadoknadivog gubitka, povodom smrti gospođe Marije Braut u svoje osobno ime kao i u ime Ministarstva kulture primite

 izraze najdublje sućuti. 

     Odlaskom Marije Braut naša kultura ostala je bez velike umjetnice koja je svojom promišljenom i predanom stvaralačkom energijom postala nezaobilazna vrijednost  ne samo hrvatskog već i svjetskog likovnog kruga. U svojem kreativnom naboju Marija Braut nam je ostavila snažan i prepoznatljiv likovni trag, a kao nasljednica slavne zagrebačke škole fotografije i jasan izričaj intelektualne osobnosti koja je znala formirati stav u korelaciji s vremenom u kojem je živjela.
     Marija Braut, legendarna je pojava i nezaobilazno ime u hrvatskoj fotografskoj povijesti. Sve od 1967. godine kada se kao učenica i suradnica majstora fotografije Toše Dabca počela baviti fotografijom i prve samostalne izložbe 1969. godine u Galeriji SC u Zagrebu, svojim ustrajnim radom kojim je iskazivala izrazitu suptilnost, Marija Braut je razvila specifičan likovni govor, a njezin opus predstavlja jednu od najosebujnijih cjelina u području hrvatske suvremene fotografije. Ona je danas jedna od ključnih referenci hrvatske fotografije posljednje četvrtine 20. stoljeća, a njezin umjetnički ego i energija dokazivali su se neprestano do posljednjeg dana. Duboke i tople crnine, kontrasti svjetla i tame, te osjećaj mjesta i njegova druga polovica — vrijeme i njegov duh glavne su karakteristike fotografija Marije Braut, bez obzira na motiv koji je zamijetilo njezino oko.
     Nekonvencionalan životni put, kreativna umjetnička osobnost, ikona hrvatske crno-bijele fotografije i osobna meditativna nota fotografije, naslijeđe je koje je Marija Braut ostavila hrvatskoj vizualnoj umjetnosti. Upravo je ovo naslijeđe neizostavno u povijesti hrvatske umjetnosti, posebice u povijesti grada Zagreba koji joj je bio trajna inspiracija.
     Marija Braut pripadala je uskom i povlaštenom krugu onih koji razumiju, zapažaju, koji vide. Neobičnom oštrinom svog unutarnjeg oka predano je uranjala u sive i šarene pojavnosti svoga grada i upijajući struje njegova vremena pomalo postala naše oko, naša percepcija one divne običnosti svakodnevice. Uočavala je građevinske i arhitektonske detalje koji govore o ljepoti negdašnjeg života, o zubu proživljenog vremena i o sadašnjem stanju u kojemu se prošlost pojavljuje kao nostalgija, sadašnjost kao melankolija, a budućnost kao utopija. Marija Braut bila je osjećajni sudionik tišine koju je s toliko topline prenijela u svoje fotografije. Ona je "zadržala oku njegovo pravo da gleda", sklona jednostavnosti, neposrednosti i dokumentaciji.  Njezin fascinantan opus do danas je predstavljen u brojnim hrvatskim i svjetskim galerijama na više od stotinu izložaba.

     Dobitnica je i brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Nagrade Grada Zagreba. Značajne su i plodne njezine suradnje s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Dramskim kazalištem Gavella, Satiričkim kazalištem Kerempuh i Dubrovačkim ljetnim igrama. Posljednja velika izložba "Nepoznati Zagreb Marije Braut" priređena je prije godinu dana u Umjetničkom paviljonu.  Njezine se fotografije čuvaju u zbirkama u Muzeju grada Zagreba, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju suvremene umjetnosti, Hrvatskom državnom arhivu.
     Gospođu Mariju Braut pamtit ćemo po njezinom vedrom duhu, po fotografijama kojima je zaustavljala pažljivo odabrane trenutke svakodnevnog života,  kao umjetnicu koja je poput istinskog vizualnog pjesnika s objektivom u ruci do posljednjeg dana ispisivala nove fotografije."
 





Najave