Ministar Biškupić na Hvaru uručio povelje za dva dobra nematerijalne kulturne baštine

Ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić je na otoku Hvaru svečano uručio povelje za dva dobra nematerijalne kulturne baštine - Procesiju "Za Križen" i "Čipkarstvo u Hrvatskoj".

Oba dobra su u rujnu 2009. godine u Abu Dhabiju upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Ministar Biškupić najprije je u općinskoj vijećnici u Jelsi uručio povelje o upisu "Procesije "Za Križen" na UNESCO-ovu listu općini Jelsi, Starome Gradu, župnoj crkvi Uznesenja Marijina na Nebo, Bratovštini Presvetoga oltarskog sakramenta i za svih šest mjesta koja sudjeluju u toj procesiji. Nakon toga u Benediktinskom samostanu u Hvaru povelje o upisu nematerijalnog dobra pod nazivom "Čipkarstvo u Hrvatskoj" (hvarska čipka) uručio je gradu Hvaru i časnim sestrama koje već više od stotinu godina njeguju jedinstven način izrade te čipke od niti agave.

FOTO: HINA


"Otok Hvar ima tri fenomena na UNESCO-ovim listama svjetske baštine, a to su Procesija 'Za Križen', Starogradsko polje i hvarska čipka. Hrvatska na Svjetskoj listi nematerijalne baštine ima sedam fenomena i isto toliko upisanih lokaliteta materijalne baštine. Stoga je neobično važna svijest da imamo kulturnu baštinu, da je čuvamo i prenosimo drugim generacijama", rekao je u Jelsi ministar Biškupić te istaknuo da Lijepa Naša zapravo ima status zemlje s najviše zaštićenih kulturnih vrednota u Europi.

Na poveljama su zahvalili načelnik općine Jelse Ivo Milatić, gradonačelnica Staroga Grada Đurđica Plančić, gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić, predstavnici Katoličke crkve, Bratovštine i mjesta.

Inače, Procesija "Za Križen" jedinstven je obred pučke pobožnosti te izraz vjerskoga i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara koji se neprekidno odvija već pet stoljeća. U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak procesija povezuje šest otočnih mjesta: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Istodobno u 22 sata iz šest župskih crkava počnu ophodi na čelu s križonošom koji, u znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet nosi križ težak do 18 kilograma.

Zaustavljaju se u crkvama i kapelicama u mjestima gdje ih dočekuju svećenici, a pred jutro, nakon hoda dugog osam sati i 25 kilometara, vraćaju se u župnu crkvu. Procesija je iznimna po svom trajanju i po naglašenome pasionskom sadržaju.

Danas su u Hrvatskoj tri glavna centra izrade čipke čije se djelovanje nastavlja na višegodišnju tradiciju čipkarstva - Lepoglava u Hrvatskome zagorju s čipkom na batiće, na Jadranu Pag s čipkom na iglu i Hvar s čipkom od agave. Vještina izrade čipke od agave vezana je samo uz Benediktinski samostan. Tradicija izrade čipke od agave datira još iz polovice 19. stoljeća, a izrađuje se u tri varijante - tenerife, mreškanje i antika.

Uz "Čipkarstvo u Hrvatskoj" i Procesiju "Za Križen na otoku Hvaru", na UNESCO-ovu listu su upisani i "Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskoga primorja", "Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika", "Godišnji proljetni ophod 'Kraljice' ili 'Ljelje' iz Gorjana", "Godišnji pokladni ophod 'Zvončari' s područja Kastavštine" te "Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja".

Ministar Biškupić za posjeta otoku Hvaru obišao je i buduću knjižnicu i muzej te izložbu fotografija "Za Križen", autora Paula Bunčuge, a u Hvaru je posjetio i najstarije hrvatsko i prvo javno kazalište u Europi u zgradi Arsenala. (Hina)

Najave