Laureati "Nagrade Vicko Andrić" primili prestižna priznanja

Laureatima "Nagrade Vicko Andrić" za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine predao je ta prestižna priznanja zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš na današnjoj svečanosti u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) istaknuvši kako su ona podsjetnik na tih i samozatajan rad

brojnih restauratora i konzervatora koji od neumitnoga propadanja čuvaju kulturne spomenike - svjedoke naše prošlosti i njezino pamćenje.


   
„Ova nagrada podsjeća upravo na vrijednost i nužnost konzervatorskog i restauratorskog  rada i naše stručnjake koji se usprkos nedaćama i problemima trude otrgnuti našu baštinu propasti“, rekao je Berislav Šipuš.

Miljenko Domijan primio je tako "Nagradu Vicko Andrić" za životno djelo, godišnju „Nagradu Vicko Andrić“ primio je Branko Matulić, za  Odsjek konzervacije-restauracije Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, a Zdenka Predrijevac, pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru "Nagradu Vicko Andrić" za doprinos lokalnoj zajednici.

Zdenka Predrijavac  prvi je laureat novoutemeljene kategorije "Nagrade Vicko Andrić" za doprinos lokalnoj zajednici koja se, rekao je Šipuš, dodjeljuje pojedincima i udrugama civilnoga društva za doprinos lokalnoj zajednici na očuvanju ili promociji hrvatske kulturne baštine.

U obrazloženju "Nagrade Vicko Andrić" za životno djelo  ističe se kako je raznovrstan, bogat i stvaralački opus Miljenka Domijana, u najvećoj mjeri usredotočen na zaštitu kulturne baštine.

„Domijanov odnos prema baštini iskazuje su u poštivanju povijesnih zadanosti i karaktera spomenika i ambijentalnih cjelina, ali i u želji da njihova obnova ostvari novu vrijednost za suvremeni život ljudi. Fleksibilan do mjere koja ne ugrožava identitet spomenika, Domijan je uvijek spreman boriti se za njegovu bit a učiniti ustupak nevažnome, posebice ako se time pridonosi revitalizaciji života i novoj svrsi baštine.“

Miljenko Domijan istaknuo je kako su njegov rad neupitno obilježili rat i ratna razaranja. Spomenuo je tako Zadar i nastojanja da se na početku Domovinskoga rata evakuira dio kulturne baštine gdje je to bilo moguće provesti. Kad je pak riječ o obnovi spomenika stradalih u Domovinskome ratu Domijan je posebice istaknuo vraćanje izvornog izgleda i funkcije, u ratu miniranom, franjevačkom samostanu u Karinu. S tim u vezi rekao je kako se osjeća obveznim da priredi i seriju priručnika o toj obnovi. Kao rođenu Rabljaninu, Domijanu je pak osobno najvažnije sve što je učinio na obnovi rapske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Odsjek konzervacije-restauracije Umjetničke akademije u Splitu, kako se navodi u obrazloženju, u kontinuitetu, trajno i strpljivo, a nadasve promišljeno, odgovorno i profesionalno, doprinosi konzervatorsko-restauratorskoj profesiji kao zasebnoj stručnoj i znanstvenoj disciplini, a kojoj je pak i nadalje potrebna svekolika afirmacija kako bi trajno osigurala svoje mjesto i status s razvojnim potencijalima u sustavu zaštite kulturne baštine. Tijekom 2012. godine bio je domaćin devete po redu Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije s kojom je uspostavio neke nove standarde u organizaciji i načinu prezentacije strukovnih, profesionalnih, ali i obrazovno-znanstvenih zadaća koje se postavljaju ne samo pred studente kao buduće stručnjake već i pred njihove nastavnike i mentore.

Kad je pak riječ o Zdenki Predrijevac, u obrazloženju se ističe da je ona ključna osoba u višegodišnjoj iznimno složenoj obnovi spomeničke baštine Vukovara, te u ustroju Službe zaštite na području Vukovarsko-srijemske županije. Rezultati toga djelovanja međunarodno su prepoznati u brojnim izlaganjima ili objavama uspješnih primjera obnove (dvorac Eltz, Franjevački samostan, Palača Županije). Tijekom Domovinskog rata diljem Hrvatske više je godina aktivno sudjelovala u radu Posebne stručne komisije za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture u okviru koje je stekla specifična ekspertna znanja osobito dobro primijenjena u višegodišnjem vođenju obnove Vukovara.

Nagrada nosi ime prvoga hrvatskog konzervatora Vicka Andrića koji je prepoznao vrijednosti kulturne baštine još u 19. stoljeću te je 1853. godine imenovan na dužnost počasnoga konzervatora za splitski i zadarski okrug, a ostavio je i prve arhitektonske snimke Dioklecijanove palače i najvrijednijh spomenika u njoj.  (MK/Hina)
 
















>>> Fotogalerija


 

Pisane vijesti