Konferencija „Govor mržnje u medijima: uloga regulatornih tijela i pravosuđa“

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji „Govor mržnje u medijima: uloga regulatornih  tijela i pravosuđa“, koja se održava u organizaciji Vijeća Europe (VE) i Agencije za elektroničke medije (AEM) u utorak, 6. studenog 2018. godine u Zagrebu.

   
Na međunarodnoj konferencijisudjelovali su europski pravni i medijski stručnjaci te predstavnici brojnih europskih regulatornih tijela, kao i predstavnici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava.

U Zagrebu se na međunarodnoj konferenciji organiziranoj u suradnji s Agencijom za elektroničke medije (AEM), raspravljalo o regulaciji govora mržnje u zemljama članicama Vijeća Europe, s fokusom na specifičnoj ulozi pravosuđa, nacionalnih medijskih regulatornih tijela i samoregulacijskih mehanizama u medijskom okruženju.

„Govor mržnje ima negativan učinak na cijelo društvo, a borba protiv govora mržnje postavlja nove izazove, naročito u digitalnom okruženju. Zadaća svih nas u tome je donijeti zakonodavni okviri koji će se primjenjivati u medijima“, istaknula je ministrica kulture.
Naglasila je i potrebu edukacije i medijskog opismenjavanja te poticanja građana da kritički analiziraju vijesti i informacije.



Voditelj Odjela za informacijsko društvo Vijeća Europe Patrick Penninckx naglasio je kako je ključna stvar prepoznati govor mržnje u globalnom kontekstu jer ga je bez toga nemoguće definirati. Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Mario Horvatić naglasio je značaj ove konferencije koja se održava u Zagrebu u trenutku hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe (VE).

Sejal Parmar, profesorica na Central European University-ju bila je među prvim izlagačima na konferenciji, a govorila je o zakonodavnom okviru i načinima borbe protiv govora mržnje. Nakon toga, predavačica na mariborskom sveučilištu Tanja Kerševan Smokvina osvrnula se na temu prepoznavanja i sankcioniranja govora mržnje u medijima.

U uvodnom dijelu konferencije istaknuto je i kako su govor mržnje i drugi manje ekstremni oblici ponižavajućeg i uvredljivog jezika globalni problem koji je rasprostranjen i u Europi te da je Vijeće Europe tijekom desetljeća razvilo sveobuhvatan raspon standarda i mjera za suzbijanje govora koji širi, potiče ili opravdava mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i neprijateljstvo.

Također je istaknuto i kako nacionalne vlasti, vođene europskim standardima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, ograničavaju kriminalizaciju samo na najštetnije iskaze govora mržnje, njegujući društvo gdje različiti pogledi i mišljenja mogu postojati, čak i kada vrijeđaju, šokiraju ili ometaju. Međutim, ta tolerancija nije bez ograničenja, jer diskurs širenja mržnje može potkopati temelje društva i dovesti do dubokih podjela, istaknuto je u najavi konferencije.

Konferencija se nastavlja sutra, 7. studenoga, kada je na rasporedu zanimljiva tema 'Medijska pismenost' koja u Hrvatskoj postaje sve važnija tema jer u svijetu beskonačnog medijskog izbora i lako dostupnih sadržaja, u kojem za medije više ne postoje granice, potrebno je pružiti informaciju o tome što su mediji i kako oni djeluju.  (MK/HINA)
 
 















Najave