Kolaudacija obnovljenih orgulja u crkvi sv. Marije Magdalene u Čazmi

1. rujna 2023., Čazma -  Misnim slavljem i svečanom kolaudacijom orgulja u crkvi sv. Marije Magdalene obilježen je završetak radova na obnovi jednog od najboljih primjeraka hrvatskog glazbenog i umjetničkog nasljeđa.

Zahvalno misno slavlje predvodio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, a prvu prezentaciju obnovljenih orgulja ostvario je prigodnim koncertompovjerenik za orgulje Bjelovarsko-križevačke biskupije Marko Đurakić. Svečanoj kolaudaciji prisustvovali su ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić, gradonačelnik Čazme Dinko Pirak i dekan Čazmanskog dekanata prečasni Dubravko Lauš.

U svom obraćanju ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo što kolaudacijom orgulja, kako nedavno u Prelogu, tako i danas u Čazmi, svjedočimo bogatu povijest kulturne baštine Moslavine, a istodobno podsjećamo na nespornu umjetničku vrijednost neprocjenjivog hrvatskog orguljskog fundusa kao neizostavnog dijela bogate hrvatske kulturne baštine. „Obnovom je ne samo produžen vijek ovog iznimnog kulturnoga dobra, već je vraćen sjaj koji će ponovno istaknuti specifične zvučne i likovne karakteristike ovog sjajnog baroknog instrumenta“, naglasila je ministrica te zahvalila svima koji su doprinijeli da taj plemeniti, božanstveni zvuk orgulja ostane neizostavni dio duhovne kulture Čazme.

Podsjećamo,  čazmanske orgulje nastale su u radionici najboljeg bečkog graditelja orgulja Johanna Henckea i 1767. godine ugrađene su u crkvu svete Marije Magdalene u Čazmi. Ubrajaju se među 5 najvrjednijih orgulja u Hrvatskoj,  a čazmanska crkva svete Marije Magdalene, jedna je od najznačajnijih srednjovjekovnih sakralnih građevina kontinentalne Hrvatske, čiji raskošni umjetnički i liturgijski inventar svjedoče o važnosti Čazme kao crkvenog središta 18. stoljeća.

Unatoč turbulentnim događanjima tijekom 256 godina povijesti koja je bila obilježena višestrukim obnovama, evakuacijama i spašavanjima uslijed ratnih opasnosti, kao i nedavnim preseljenjem zbog obnove crkve, orgulje su ostale neoštećene i nepromijenjene, sačuvane u svojoj izvornoj likovnoj ljepoti i baroknom karakteru. To možemo zahvaliti imeđu ostalima, Umjetničkoj radionici Heferer, poznatoj po izgradnji i restauraciji orgulja, kao i Hrvatskom restauratorskom zavodu zaslužnom za konzervatorsko-restauratorske radove na raskošnom kućištu orgulja, jednom od  najvrjednijih primjera kasnobaroknih kućišta u Hrvatskoj.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sufinanciralo je u iznosu 165.604,88 eura obnovu ovog raskošnog čazmanskog instrumenta koji je kao kulturno dobro zajedno s još 274 orgulja i pozitiva upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pisane vijesti