Kamene kugle proglašene zaštićenom prirodnom vrijednošću

Rješenjem ministra mr. Jasena Mesića KLASA:UP/I-612-07/11-33/0792, URBROJ:532-08-02-03/1-11-01 od 24. lipnja 2011. godine kamene kugle pronađene na sjevernim padinama brda Šubir u Općini Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, (nedaleko Vrgorca i granice s Bosnom i Hercegovinom) proglašene su zaštićenom prirodnom vrijednošću temeljem članka 29. Zakona o zaštiti prirode. Rješenju prileži topografska karta s ucrtanom lokacijom njihovog nalazišta u mjerilu 1:25 000. 
     
 
  

Navedeno Rješenje doneseno je na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode, a temeljem dokumentacije koju su priredili dr. sc. Hrvoje Posilović, prof. dr. sc. Jasenka Sremac, dr. sc. Karmen Fio i prof. dr. sc. Blanka Cvetko-Tešović, znanstvenici Geološkog odsjeka Geološko-paleontološkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
 

Predmetne kamene kugle radi svoje rijetkosti, izgleda i izvanrednog znanstvenog značenja imaju svojstva zaštićenog minerala/nakupine minerala iz članka 20. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode, te su stoga utvrđene i proglašene zaštićenom prirodnom vrijednošću.

  

Na sve primjerke navedenih kamenih kugli uzetih iz prirode/njihovog nalazišta primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti prirode i drugi propisi koji se odnose na zaštićene prirodne vrijednosti.
 

 
 
Kamene kugle su u vlasništvu Republike Hrvatske, pa imatelji kamenih kugli uzetih iz prirode/njihovog nalazišta dužni su ih prijaviti Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode.

  
Uvjete pod kojima se kamene kugle mogu dati pravnoj ili fizičkoj osobi na zaštitu i čuvanje utvrđuje Ministarstvo kulture.
 

Kamene kugle su nakupine minerala, odnosno silikatno–karbonatne sferoidne nodularne konkrecije promjera od 2 do 30 cm s laminiranom unutarnjom građom. Geološka starost predmetnih kugli je gornja kreda, vjerojatno formacija Sveti Duh, okoliš postanka je hemipelagički u Tethys oceanu, a podrijetlo kremenog materijala organsko (vjerojatno iz planktona ili spikula kremenih spužvi).
  
 
 

Rožnjačke nodularne konkrecije različitih veličina i oblika pojavljuju se u stijenama različite starosti, međutim postanak ovako pravilnih nodula zahtijeva posebe uvjete u okolišu (zasićenje silikom u neočvrsnutom sedimentu), a dodatna njihova vrijednost je u izmjeni karbonatnih i opalnih lamela, kao posljedice promjene kemijskih uvjeta tijekom postanka.
 

Izuzetno pravilan sferični oblik kamenih kugli ujedno je i rijedak primjer matematičkih zakonitosti rasta i samoorganizacije tvari u prirodi, gdje je moguće jasno vidjeti i protumačiti principe postanka geoloških oblika.

 

Navedene kamene kugle pronađene su prilikom izvođenja radova na proboju tunelskih cijevi na radilištu autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik. Prvi pronalazak kamenih kugli u listopadu 2009. godine Ministarstvu kulture prijavio je Martinović Marijan, poduzetnik iz Imotskog. Drugi pronalazak kamenih kugli na istom radilištu/nalazištu u travnju 2010. godine javnosti je obznanio i medijski promovirao kao „Vrgoračke kamene kugle“ Jure Divić, novinar iz Vrgorca.
 

Točan broj kamenih kugli pronađenih i uzetih iz navedenog nalazišta nije poznat, pretpostavlja se da je znatno veći od 100., a utvrditi će se po prijavi njihovih imatelja Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode u svrhu ishođenja uvjeta pod kojima ih mogu čuvati, odnosno zadržati u posjedu.

 

Kako je nalazište predmetnih kamenih kugli locirano neposredno uz trasu autoceste nije ih moguće zaštiti na samom nalazištu „in situ“, već samo izvan nalazišta „ex situ“, temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode.

 

  

 

Topografska karta s ucrtanom lokacijom nalazišta kamenih kugli u mjerilu      1:25 000. pdf.