Kakvu budućnost želite?

Europska komisija poziva zainteresirane građane da se izjasne o tome kako bi Europa trebala izgledati 2050. godine pomoću online platforme Futurium što bi trebalo usmjeriti buduće politike i istraživačke planove EU.  Proces glasovanja će biti otvoren do kraja studenog 2013. godine 

na web stranici Futuriuma.
     Svi zainteresirani mogu sudjelovati u  procesu glasovanja i rangiranja 11 predloženih vizija kako bi svijet mogao izgledati za 20 do 40 godina. Komisija želi dobiti uvid u poglede građana na stanovanje, učenje, slobodno vrijeme i rad u Europi 2050. godine, a te vizije budućnosti će biti predstavljene na ICT 2013 8. studenog 2013. godine u Vilniusu.
     ICT 2013 održava se od 6. do 8. studenog 2013. godine u Vilniusu i posvećen je okvirnom programu EU za istraživanje i inovaciju od 2014. do 2020. godine. Program ICT-a obuhvaća konferenciju, izložbu, radne skupine i investicijske forume na kojima će sudjelovati oko 5000 istraživača, inovatora, poduzetnika, predstavnika industrije, mladih i političara.
 
     Tijekom protekle godine na Futuriumu – online platformi koja donositeljima politika omogućava ne samo konzultiranje s građanima, već i suradnju i "su-stvaranje" politika – i na događanjima diljem Europe prikupljene su raznolike vizije budućnosti Europe. Tisuće mislilaca – od srednjoškolaca i sudionika programa Erasmus, preko poduzetnika i internetskih pionira, do filozofa i sveučilišnih profesora – uključili su se u veliku anketu o tome kako će izgledati naša budućnost.
     Od preko 200 ideja o budućnosti, nastalo je 11 okvirnih tema o kojima se može raspravljati te ih rangirati na Futuriumu. Tako dobivene povratne informacije pomoći će Europskoj komisiji da donosi bolje odluke o tome kako financirati projekte i ideje koje oblikuju budućnosti te za tu budućnost pripremiti cijelu Europu. Svaka od vizija se može rangirati prema njezinoj relevantnosti (tj. koliko je velik učinak te budućnosti na život zainteresiranih strana) i tempiranju (tj. kada će se to vjerojatno dogoditi).
 
Predložene teme su:

1. Transhumana era – do 2050. dogodine informacijske i komunikacijske tehnologije te biomedicina bi trebale bitno promijeniti uvjete života i unaprijediti ljudske intelektualne, fizičke i psihološke kapacitete.
2. Umjetnost, znanost, humanistika – u narednih nekoliko desetljeća čovječanstvo će biti sve više povezano na globalnoj razini što bi trebalo dovesti do dubljeg razumijevanja svijeta oko nas i lakšeg predviđanja učinaka našeg djelovanja i politika.
3. Gradovi, sela i zajednice – gradovi će srasti u megagradove koji će biti zasnovani na ekološkom i održivom transportu, s mnoštvom novih naseobina i građevina načinjenih od inovativnih građevinskih materijala te će biti povezani Internetom budućnosti.
4. Od kolijevke do groba, rad i igra – ljudi će u narednom periodu moći raditi tijekom cijelog svog života i mijenjati zaposlenje već prema svojim potrebama i težnjama, stabilan posao kakav danas poznajemo postat će relikt prošlosti.
5. Hiper-povezani čovjek – Internet će se nastaviti širiti zahvaljujući tehnološkom napretku zbog sve većih i sofisticiranijih primjena u svakodnevnom životu.
6. Učenje – obrazovanje u 2050. godini bit će obilježeno zamagljivanjem granica između različitih razina i smjerova obrazovanja, između visokog obrazovanja i industrije, što će dovesti do veće fleksibilnosti u koncipiranju obrazovanja koje bi bilo cjeloživotno i prilagođeno individualnim potrebama.
7. Novi akteri i novi polovi – ljudi će sve više dijeliti znanje i biti svjesni svoje okoline zbog čega će donositi informirane i odgovorne odluke te aktivno djelovati na globalnoj razini.
8. Novi ekonomski modeli – svjetska ekonomija bi se mogla drastično promijeniti zbog tehnoloških i društvenih inovacija.
9. Svjetski mir – društva će biti obilježena konstantnom tenzijom između individualnih i kolektivnih interesa.
10. Ponovno osmišljavanje medija – društveni mediji i mreže zamijenit će tradicionalne medije čemu u prilog govore i današnja medijska kretanja; korisnici će sami oblikovati, birati i stvarati sadržaje koje smatraju relevantnima.
11. Društva stogodišnjaka – ljudi će živjeti dulje i zdravije no ikada prije zahvaljujući inovacijama u biomedicini i bioinženjerstvu.
 
 
O Futuriumu
 
     Futurium je online platforma razvijena kako bi se obuhvatili novi trendovi i omogućilo zainteresiranim građanima da su-stvaraju zadivljujuće vizije budućnosti.
     Radi se o projektu usmjerenom prema budućnosti koji je zasnovan na open source pristupu. Projekt razvija nove vizije društva, tehnologija, stavova i trendova u periodu između 2040. i 2050. godine te ih koristi, primjerice, kao nacrte za buduće politike ili određivanja raspodjele sredstava za istraživačke i inovacijske projekte na razini EU.
     Futurium je razvijan kako bi se postavili temelji za buduće prijedloge politika koje će razmatrati Europski parlament i Europska komisija počevši od 2014. godine. No otvorena, fleksibilna arhitektura Futuriuma čini ga lako prilagodljivim svakom kontekstu stvaranja politika gdje je nužno misliti unaprijed, osigurati sudjelovanje svih zainteresiranih strana i ponuditi znanstvene dokaze.
     Pri tome se koristi tzv. crowd-sourcing pristup, u kojemu se nastoji prikupiti što više mišljenja što šire javnosti, što bi trebalo omogućiti uvid u:

• viziju – u kojem se smjeru žele kretati zainteresirani građani, koliko su poželjne i vjerojatne vizije postavljene na platformi;
• ideje o novim politikama – što bi se u idealnim uvjetima trebalo učiniti kako bi se ostvarile predložene budućnosti; koji su mogući učinci i prihvatljivost ideja o novim politikama;
• dokazi – znanstveni i drugi dokazi koji podupiru vizije i ideje o novim politikama.

 
Kako Futurium može pomoći u stvaranju budućih politika?

• Znanstveni dokazi koji podupiru stvaranje politika: digitalni modeli stvarnog svijeta omogućit će simuliranje učinka budućih politika prije njihovog stvarnog provođenja, na isti način na koji istraživački i inovatori oblikuju djelovanje lijekova ili ograničavaju zagađenje zračnim prometom tijekom faze rada na dizajnu svojih projekata.
• Znanstveni pristup stvaranju politika usmjeren na budućnost smanjit će troškove i rizike, kao i unaprijediti učinkovitost i strateške temelje za oblikovanje i provođenje javnih inicijativa.
• Povezivanje procesa stvaranja politika s narodom: u sve više umreženom društvu, online doseg i angažman je ključni odgovor na rastući zahtjev za participacijom, čime se pomaže obuhvaćanje novih ideja i širenje legitimnosti procesa stvaranja politika. Futurium je rani prototip općenitijeg modela stvaranja politika koji je opisan u radnom dokumentu "The Futurium—a Foresight Platform for Evidence-Based and Participatory Policymaking".

 
Futurium nam je dosad pokazao da:

• kao znanstvenici, poduzetnici i donositelji politika, moramo biti hrabri i više iskorištavati potencijale disruptivnih inovacija. Program Horizon 2020 predstavlja most u budućnost.
• Anticipacija mora postati važna komponenta budućih politika.
• Futurium je isplativi prototip koji se može unaprijediti i reproducirati u drugim privatnim i javnim uslugama kako bi se poboljšala participacija odozdo u politikama te osigurala buduća uspješnost tih politika.

 
 
 


Najave