- Objavljeno: 25.04.2024.
Izložbom „Tko tu koga ženi?“ Muzej Dvor Trakošćan proslavio 70 godina postojanja
Foto: MKM / Dubravko Hrupa
24. travnja 2024. - Bezvremenom temom bračnih veza i složenosti ugovorenih brakova koji su sve do početka 20. stoljeća bili sastavnim dijelom društveno-gospodarskih strategija plemićkih i velikaških obitelji, predstavljenom na izložbi „Tko tu koga ženi?“, obilježena je 70. godišnjica zaštićene kulturnopovijesne cjeline i baštinske ustanove Muzej Dvor Trakošćan. Uz čestitke na visokoj obljetnici svim bivšim i sadašnjim djelatnicima muzeja, izložbu je otvorila ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek kao izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Ističući kako Trakošćan utjelovljuje povijest sjevernih krajeva Hrvatske i njezinih prirodnih ljepota, ministrica je podsjetila da su naši konzervatori prije sedam desetljeća prepoznali da Trakošćan nema samo potencijale spomenika arhitekture i muzeja nego i sklada prirode i perivojne kulture, odnosno jedinstvene sinergije kulturne i prirodne baštine. Upravo zato ministrica je istaknula potporu aktualnim investicijama u projekt uređenja i prilagodbe prostora oko samog dvorca kako bi se omogućio siguran prolazak posjetitelja i dostupnost osobama slabije pokretljivosti. Osvrnuvši se na predan rad bivših i sadašnjih djelatnika Muzeja koji u Trakošćanu privlače posjetitelje suvremenim muzeološkim aktivnostima, podsjetila je kako Ministarstvo kulture i medija kontinuirano podržava projekte revitalizacije i ulaže ne samo u obnovu nego i programe koji našu bogatu kulturnu baštinu oživljuju novim sadržajima, što pridonosi upravo njezinoj održivosti.Uz ministricu, okupljenima su se obratili i varaždinski župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak, ravnateljica Dvora Trakošćan dr. sc. Goranka Horjan i autorica izložbe Andreja Srednoselec. Podsjećamo, unutar zidina dvorca Trakošćan čuva se riznica povijesnih dokumenata, predmeta, fotografija, oružja, knjiga i umjetničkih djela od renesanse do historicizma koja daje uvid ne samo u kulturnu baštinu obitelji Drašković nego i u tradiciju plemićkog života cijelog srednjoeuropskog kruga.