Ivanu Mirniku Nagrada za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva

Za izniman dugogodišnji doprinos muzejskoj struci muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Zagrebu Ivan Mirnik 20. listopada 2016. godine primio je ovogodišnju Nagradu za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva (HMD-a), koje je u petak dodijelilo i svoje godišnje nagrade  

najboljim muzejskim projektima ostvarenima u protekloj godini.

     "Sretan sam da je toliko lijepih projekata danas nagrađeno za projekte koji su se događali u hrvatskim muzejima, što dokazuje koliko je za ovaj posao potrebno truda i muke i koliko je to zahtjevan posao", rekao je laureat.


     Nagrada za životno djelo dodijeljena mu je za gotovo pedeset godina kontinuiranog i predanog muzejskog rada, o kojemu svjedoči i podatak da je autor 430 znanstvenih i stručnih priloga, kojih broj još uvijek raste, a on je unatoč mirovini još uvijek aktivan.

     "Osim što je neumoran u objavljivanju radova iz različitih područja svakodnevno ga je moguće susresti na njegovom starom 'radnom mjestu', gdje još uvijek, kad ustreba, nesebično pomaže svojim nasljednicima, kao i svima ostalima kojima je njegova pomoć potrebna i poželjna", istaknuto je u obrazloženju.

     Njegov doprinos radu na Numizmatičkoj zbirci AMZ-a ocjenjuje se nemjerljivim. "Teško je čak i približno definirati količinu materijala koju je strpljivim radom, znanjem i iskustvom evidentirao, determinirao, inventirao te na različite načine publicirao, a zatim i selekcionirao primjerke namijenjene stalnom izložbenom postavu, kojemu je bio suautorom", dodaje se.

     U svijetu i Hrvatskoj ugledni muzejski stručnjak, numizmatičar i arheolog Ivan Mirnik (Zagreb, 1942.) samostalno je realizirao i jedanaest izložbenih projekata, a u suautorstvu njih tridesetak u Hrvatskoj i u inozemstvu.  Niz godina bio je i zamjenikom ravnatelja zagrebačkog Arheološkog muzeja, urednikom Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu te Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, tijekom nekoliko desetljeća vodio je i brigu o muzejskoj arhivskoj dokumentaciji, a poznat je i kao poliglot, s izvrsnim znanjem njemačkog, engleskog, francuskog i talijanskog jezika, član međunarodnih i domaćih strukovnih društava.

     Zamjenica ministra kulture dr. sc. Ana Lederer istaknula je kako se dodjelom nagrada Hrvatskog muzejskog društva nastoji pridonijeti valoriziranju i poticanju rada muzejskih djelatnika i samih muzeja, kao mjesta gdje se danas interdisciplinarnim pristupom muzejskoj građi komunicira s publikom i senzibilizira javnost za muzejske programe te osvješćuje o raznolikosti muzejske baštine koja se u njima čuva i prezentira.

     Voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i književnu djelatnost zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Veljko Mihalić rekao je kako i Grad Zagreb bilježi sve više turista koji ovdje dolaze radi kulturnih sadržaja, njih više od 25 posto, a čemu u velikoj mjeri pridonose i muzeji.

     Predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Milvana Arko Pijevac istaknula je da broj prijavljenih kandidatura svjedoči o tome koliko te nagrade znače muzealcima ‒ ove ih je godine bilo čak pedeset. "Kako je bila riječ o odličnim programima i projektima, Ocjenjivačkom sudu nije bilo lako izabrati najbolje, a nadam se da će dobitnicima to biti poticaj za daljnji rad", dodala je.

Dodijeljene i godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva

     Za izložbu "Nepokorena šuma i Radovan Ivšić" u kategoriji realizirane izložbe nagrađene su njezine autorice Snježana Pintarić i Annie Le Brun. Izložba posvećena jednom od najistaknutijih hrvatsko-francuskih nadrealističkih pjesnika održala se krajem prošle godine u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

     Raznovrsnu građu sa 168 izložaka, od kojih su neki prvi put predstavljeni, povezivali su citati iz Ivšićevih djela u obliku zidnih legendi. Izložba je bila obogaćena i audiosnimkama Ivšićevih radiodrama, a kako bi se stvorio dojam šume, u MSU-u je izgrađena posebna arhitektura.

     Muzej vučedolske kulture u Vukovaru osvojio je nagradu kao najbolji realizirani stalni postav ‒ otvoren je u lipnju 2015. godine. Nagrađen je kao jedinstveni muzej u svijetu posvećen jednoj prapovijesnoj kulturnoj pojavi, a i jedini je arheološki muzej u istočnoj Hrvatskoj.
     Dugogodišnji istraživač Vučedola Aleksandar Durman pripremio je sa stručnim arheološkim timom muzeološku koncepciju stalnog postava kroz 19 prostorija i izložbenu površinu veću od tisuću četvornih metara, uvodeći posjetitelje u način života od prije pet tisuća godina interpretirajući nalaze koji manifestiraju visoko razvijenu civilizacijsku razinu.

     Za monografiju "Monkodonja, Istraživanje protourbanog naselja brončanog doba Istre ‒ knjiga 1, Iskopavanje i nalazi građevina" u kategoriji realiziranog izdavačkog projekta nagrađen je Arheološki muzej Istre.

     Na gotovo šest stotina stranica monografija s 29 radova, a na temelju dvanaestogodišnjeg rada brojnih stručnjaka na terenu, otkriva nove podatke o načinima gradnje i vremenu nastanka brončanodobnih utvrđenih naselja, organizaciji prostora, društvenom uređenju, načinu života.
     Monografija je bogato opremljena: uključuje 336 fotografija u boji, karte, geodetske snimke, crteže lokaliteta i nalaza, rekonstrukcije, akvarele idejnih rekonstrukcija te sedam priloga koji se odnose na planove naselja, tlocrte gradnji i građevina. Autor je dizajna kataloga Alfio Klarić.

     Rad Sanje Ivančić i Sanje Acalija na izložbi "Povismo i sukno: kaštelansko tradicijsko ruho" u splitskom Etnografskom muzeju nagrađen je u kategoriji istraživačkog rada koji je rezultirao izložbom.

     Izložba je monografski prikaz tradicijskog odijevanja u prostoru kaštelanskih naselja, a prethodilo joj je dugogodišnje istraživanje na terenu i u muzejskim zbirkama i knjižnicama. Najsloženiji dio posla sastojao se u obilaženju kaštelanskih obitelji, prikupljanju podataka i svjedočanstava pojedinaca, prikupljanju građe za obradu i izlaganje te izradi potrebnih rekonstrukcija.

     U kategoriji posvećenoj provedenom istraživačkom radu koji je rezultirao stručnom publikacijom nagrađena je Gordana Milaković za katalog "Istra Istria MEMENTO izbor iz fundusa Zbirke starih razglednica". Viša kustosica Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gordana Milaković voditeljica je Zbirke starih razglednica i Kartografske zbirke, a katalog Zbirke starih razglednica i istoimena izložba rezultat su višegodišnjeg istraživačkog rada. Cjelokupni projekt nagrađen je kao primjer stručnog muzeološkog rada na jednoj muzejskoj zbirci, od skupljanja građe, preko stručne obrade i pohrane do njezine izložbene prezentacije i izdavanja stručne publikacije.

     Za najbolji realizirani pedagoško-edukacijski program Ocjenjivački sud nagradio je Marijana Bogatića, za pedagoško-edukacijski projekt „Volonterski kamp“, projekt koji on kontinuirano organizira od 2008. s ciljem terenskog obrađivanja baštine te pružanja prilike za stjecanje stručnog iskustva volonterima, u pravilu studentima.

     Svake godine volonterski kamp ima novi projekt, a u njegovom šestom izdanju prošle godine obilazili su se ostatci srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata te spomenika iz vremena NOB-a i Domovinskog rata na području Sisačko-moslavačke županije.

     U kategoriji marketinško-propagandnog programa nagrađeni su međunarodni 3. Dani industrijske baštine grada Siska u realizaciji Gradskog muzeja Sisak.
     Svi su programi bili popraćeni propagandnom kampanjom koja je obuhvaćala oglašavanje putem letaka, plakata i banera, medijskim, web i oglašavanjem putem društvenih mreža, a imali su i dobro medijsko praćenje.

     Projekt "Zlato i srebro srednjeg vijeka matičnih arheoloških muzeja Republike Hrvatske", u realizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, Arheološkog muzeja Zadar, Arheološkog muzeja Istre i Muzeja Slavonije, osvojio je godišnju nagradu u kategoriji za međumuzejsku suradnju.

     Cilj je projekta bio predstaviti široj javnosti srednjovjekovne zbirke hrvatskih arheoloških muzeja, uz odabrane pojedinačne, grobne ili skupne nalaze izrađene od plemenitih metala koji svojom zanimljivošću i vrijednošću oslikavaju različita srednjovjekovna razdoblja i kulturna i civilizacijska strujanja koja su obilježila vrijeme od početka 5. do početka 16. stoljeća, što je i napravljeno kroz pet izložbi i uz četiri prateća kataloga.
     U obrazloženju se posebno ističe doprinos Željka Deme, idejnog začetnika i koordinatora tog kompleksnog i zahtjevnog projekta, koji je osim izložbe i kataloga u Arheološkom muzeju u Zagrebu koordinirao i rad ostalih četiriju muzeja.

Posebna priznanja zbog brojnosti i kvalitete prijavljenih projekata

     Hrvatsko muzejsko društvo jedino je koje dodjeljuje strukovne nagrade u kategorijama koje pokrivaju širok spektar muzejskog djelovanja, a zbog visoke kvalitete ovogodišnjih prijavljenih projekata dodijelilo je i posebna priznanja.

     Posebno priznanje za realizaciju izložbe dodijeljeno je Arheološkom muzeju Istre za izložbu "Istra, lav i orao ‒ TEMPORIS SIGNA, arheološka svjedočanstva istarskog novovjekovlja".

     Za kreativnu i likovno osmišljenu realizaciju izložbe "Pod pritiskom" posebno priznanje dobile su autorica Jadranka Sulić Šprem, kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, i Dubravka Tullio, muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

     Posebno priznanje za dugogodišnju nakladničku aktivnost i sustavno proučavanje i promicanje povijesnih ličnosti Dubrovnika dobili su Dubrovački muzeji, a za izradu faksimila metalnih muzejskih predmeta korištenih u izložbenoj djelatnosti i edukacijskim programima Muzeja Slavonije restaurator tog Muzeja Josip Kralik.

     Prirodoslovni muzej Rijeka dobio je posebno priznanje za pedagoško-edukacijski program „Raznolikost je bitna“, dok je Arheološki muzej Istre priznanje dobio za marketinško-propagandni program „Spectacula Antiqua“.

     Posebno priznanje za međumuzejsku suradnju dodijeljeno je Gradskom muzeju Varaždin za izložbeni projekt „Velikani hrvatske umjetnosti 20. st. / Izložba iz fundusa Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin“, koja je realizirana u Beču, Bratislavi i Budimpešti.

     Izvan kategorije posebno priznanje dobio je Gradski muzej Požega za projekt „Muzej u loncu“, kojim istražuje, valorizira i promiče nematerijalnu kulturnu baštinu ‒ tradicijsko kulinarstvo Slavonije, Baranje i Srijema.
     U Ocjenjivačkom sudu bili su Ante Rendić Miočević, Jakov Radovčić, Vesna Jurić Bulatović, Dora Bošković i Lida Roje Depolo. (MK/Hina)










Najave