Isplata naknada autorima ostvarenima na temelju javne posudbe u knjižnicama u 2019. i 2020. godini

Društvo hrvatskih književnika u suradnji s HDS ZAMP-om u travnju 2022. godine počinje s isplatom naknada autorima – piscima, ilustratorima i prevoditeljima ostvarenima na temelju javne posudbe u narodnim knjižnicama u 2019. i 2020. godini. Sredstva za naknade autorima osigurava Ministarstvo kulture i medija u iznosu od 2 milijuna kuna godišnje.

Na temelju ugovora s Društvom hrvatskih književnika, koje u skladu s odobrenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava za sve autore književnih djela, HDS ZAMP je prikupio podatke od županijskih matičnih knjižnica o broju posudbi u 2019. i 2020. godini te izradio obračun o isplati autorskih naknada na temelju prava javne posudbe u knjižnicama.
 
Prema obračunu raspoloživa sredstva u iznosu od 2 milijuna kuna godišnje, za 2019. i 2020. godinu, raspodijelit će se na sljedeći način:



S obzirom na to da je u 2020. godini zabilježen ukupno manji broj posudbi, vrijednost pojedinačne posudbe je veća i iznosi 73 lipe, dok je u 2019. ta vrijednost 58 lipa.
 
U 2019. i u 2020. godini najviše su se u knjižnicama posuđivala djela inozemnih autora prevedenih na hrvatski jezik tako da će se u konačnici najveći dio sredstava isplatiti prevoditeljima, iako je njima namijenjen najmanji udio (40 %) u vrijednosti pojedinačne posudbe.
 
Književnici, ilustratori i prevoditelji čija su djela bila najposuđivanija u 2019. godini su:
 
  1. Mirna Čubranić, prevoditeljica
  2. Sanja Pilić-Spindler, književnica za djecu i mlade
  3. Pavao Pavličić, književnik
  4. Aleksandra Barlović, prevoditeljica
  5. Niko Barun, ilustrator
  6. Ozren Doležal, prevoditelj
  7. Sanja Polak, književnica za djecu i mlade
  8. Damir Biličić, prevoditelj
  9. Miro Gavran, književnik
  10. Mato Lovrak, književnik za djecu i mlade.
 
2020. godini još je veći naglasak na posudbi prijevodne književnosti tako da prva tri mjesta pripadaju prevoditeljima popularnih knjiga:
 
  1. Ozren Doležal, prevoditelj
  2. Mirna Čubranić, prevoditeljica
  3. Aleksandra Barlović, prevoditeljica
  4. Pavao Pavličić, književnik
  5. Sanja Pilić Spindler, književnica za djecu i mlade
  6. Niko Barun, ilustrator
  7. Sanja Polak, književnica za djecu i mlade
  8. Damir Biličić, prevoditelj
  9. Zlatko Crnković, prevoditelj
  10. Mato Lovrak, književnik za djecu i mlade.
 
U ukupnom broju posudbi i dalje je velik broj tzv. lektirnih knjiga koje su obuhvaćene školskim kurikulima, no unatoč tom podatku djeca i mladi vrlo su važni korisnici knjižnica i zainteresirani čitatelji i ostalih domaćih i prevedenih knjiga namijenjenih vlastitom uzrastu.
U knjižnicama se i dalje iz užitka najviše čitaju, odnosno posuđuju romani i to među domaćim autorima najviše oni Kristiana Novaka i Pavla Pavličića, dok su među stranim autorima najzastupljeniji romani Elene Ferrante.
 
Najposuđivaniji domaći autori u 2019. i 2020. godini u hrvatskim knjižnicama su:
 
  1. Kristian Novak: Ciganin, ali najljepši i Črna mati zemla
  2. Pavao Pavličić: Dobri duh ZagrebaŠtićena osoba i Bakrene sove
  3. Marina Vujčić: Susjed i 50 cigareta za Elenu
  4. Damir Karakaš: Proslava i Sjećanje šume
  5. Mani Gotovac: Rastanci
  6. Slavenka Drakulić: Nevidljiva žena i druge priče
  7. Julijana Adamović: Divlje guske
  8. Marina Šur Puhlovski: Divljakuša
  9. Miro Gavran: Nekoliko ptica i jedno nebo
  10. Maša Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče.
 
Korisnici knjižnica najradije iz užitka čitaju suvremenu prozu – romane, ali i priče, domaćih autorica i autora, dok je poezija puno slabije zastupljena. Po broju posudbi je zamjetan i interes čitatelja za publicistička i popularno-znanstvena djela domaćih autora.
 
Najposuđivaniji strani autori u 2019. i 2020. godini u hrvatskim knjižnicama su:

 
  1. Elena Ferante: Tetralogija Genijalna prijateljicaDani zaborava i Mučna ljubav, prevoditeljica: Ana Badurina
  2. Jo Nesbo: Nož i Macbeth, prevoditeljica: Jelena Lorna
  3. Paula Hawkins: Djevojka u vlaku i U vodu, prevoditeljica: Mirna Čubranić
  4. Leila Slimani: Uspavanka, prevoditeljica: Vlatka Tor
  5. Liane Moriarty: Devet potpunih neznanaca, prevoditeljica: Ira Martinović
  6. Thomas Hillenbrand: Kradljivac kave, prevoditeljica: Branka Grubić
  7. David Walliams: Najgora djeca na svijetu, prevoditelj: Ozren Doležal
  8. Amor Towles: Plemeniti gospodin u Moskvi, prevoditeljica: Aleksandra Barlović
  9. Isabel Allende: Japanski ljubavnik, prevoditeljica: Tamara Horvat Kanjera
  10. Harlan Coben: Dom, prevoditelj: Damir Biličić.
 
Iako se prema podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj svake godine objavljuje nešto više književnih djela domaćih autora, odnosno ukupno gotovo upola više knjiga domaćih autora, korisnici knjižnica za čitanje iz užitka, dakle bez lektire i obvezne literature, puno češće biraju djela stranih autora u hrvatskom prijevodu. Na određeni je način to i priznanje prevoditeljskoj struci u Hrvatskoj čija se kvaliteta i na ovaj način potvrđuje. 
 
Uz isplatu naknada autorima – književnicima, ilustratorima i prevoditeljima – za njihov rad, na temelju korištenja, odnosno posudbe njihovih djela u knjižnicama i jačanja njihovog autorskog statusa, praćenje posudbe knjiga u knjižnicama govori i o čitalačkim navikama u Hrvatskoj.
 
Početak isplate autorskih naknada na temelju prava javne posudbe u knjižnicama za 2019. i 2020. godinu planiran je za kraj travnja, a ovim putem pozivamo sve autore, ilustratore i prevoditelje koji još nisu ovom mjerom obuhvaćeni da se jave Društvu hrvatskih književnika radi ostvarivanja vlastitih prava.
 

Pisane vijesti