Hrvatski pisci na Londonskom sajmu knjiga 2014.

Na ovogodišnjem Londonskom sajmu knjiga koji se, na inicijativu i u suorganizaciji Ministarstva kulture, održavao od 8. do 10. travnja 2014. godine, Hrvatska je po drugi puta sudjelovala sa svojim štandom pod nazivom „Croatian Literature in Focus“ koji se programski temeljio

 na predstavljanju suvremene hrvatske književnosti.

 

       Londonski sajam knjiga, kao jedan od najvažnijih europskih i svjetskih književnih sajmova i mjesto susreta izdavača, pisaca i književnih agenata, izvrsna je platforma za promociju dugogodišnjeg programa potpora Ministarstva kulture književnim prijevodima hrvatskih pisaca na strane jezike za koji je upravo raspisan natječaj, za poticanje mobilnosti i razvijanje novih partnerskih suradnji, kao i za razvoj programa Europske unije Kreativna Europa, koji je na nacionalnoj razini u nadležnosti Ministarstva kulture.
       U okviru Sajma organiziran je program predstavljanja hrvatskih pisaca čiji su tekstovi prevedeni na engleski jezik. Nastupili su: Daša Drndić (čiji će roman Leica format izaći 2015. godine u uglednoj britanskoj izdavačkoj kući Quercus, u prijevodu Celije Hawkesworth), Edo Popović, Roman Simić Bodrožić, Dinko Telećan, Kristian Novak, Nikola Petković i Ivan Sršen.
       Richard Nash, svjetski poznati nezavisni američki izdavač, na hrvatskom je štandu na Sajmu, 8. travnja u 17 sati, održao predavanje “Hrvatska – perspektive tzv. malih jezika u kontekstu svjetske književnosti”, koje se nadovezalo na njegovo gostovanje na međunarodnom festivalu stranih izdavača i domaćih pisaca Književna karika (LitLink) održanom u rujnu 2013. u Hrvatskoj, u organizaciji HDP-a, a na kojem je bilo riječi, između ostalog, o načinima na koje književnosti na tzv. malim jezicima danas mogu pristupiti velikim izdavačkim tržišnim prostorima, napose angloameričkom. Nakon predavanja, Ivan Sršen ukratko je iznio rezultate prošlogodišnjeg festivala LitLink, nadovezujući se na Nashove zaključke te najavljujući ovogodišnji LitLink u Hrvatskoj, na kojem će također sudjelovati angloamerički izdavači.
       Na štandu su zainteresiranim posjetiocima (književnim agentima, izdavačima, piscima, organizatorima kulturnih događaja, sajmova itd.) podijeljeni časopisi u izdanju HDP-a na engleskom jeziku – novi broj časopisa Relations posvećenog kratkoj priči, New Croatian Short Story. Everything You Wanted, But Had No Chance To Read (HDP, 2014.) te posebni broj časopisa Poezija, antologija suvremene hrvatske poezije, When The World Was Ten Years Old, Croatian Poetry 1989-2013, HDP, 2013). Posjetiocima je također predstavljena brošura u izdanju Ministarstva kulture Literary translations from Croatian to other languages s popisom svih knjiga hrvatskih autora prevedenih uz potporu Ministarstva kulture te s uputama stranim izdavačima za prijavu na natječaj za potporu prijevodima s hrvatskog jezika.
        Kao i prošle godine, i 2014. programi književnih predstavljanja odvijali su se i izvan sajamskog prostora, kako bi se hrvatska književnost predstavila i široj publici, londonskim piscima, urednicima, izdavačima i građanima. Organizirana su dva književna događaja.
 
        U utorak, 8. travnja 2014., s početkom u 19.30, odvila se večer kratke priče pod nazivom „The Short Story Welcome Party“ u suradnji s programom londonskih književnih večeri The Special Relationship i Comma Pressom, u The Grove Bar & Restaurant, gdje su pred brojnom publikom nastupili ugledni i nagrađivani hrvatski pisci Edo Popović – čiju je priču pročitao ugledni londonski pjesnik i prevoditelj Stephen Watts – i Roman Simić Bodrožić te britanska spisateljica, dobitnica brojnih nagrada za prozu i drame, Lucy Caldwell. Nakon čitanja, publika se nastavila družiti s autorima u opuštenoj atmosferi.
        Drugi nastup pod nazivom “Literary Quartet - An Evening celebrating writing from Croatia” odvio se u srijedu, 9. travnja 2014. u 18.30 u dvorani u Europe Houseu, u blizini Westminsterske palače, a sudjelovali su ugledni i na više jezika prevedeni pisci Daša Drndić i Edo Popović, zatim „mlade snage“, pisci Dinko Telećan i Kristian Novak, te Nikola Petković u ulozi predstavljača i moderatora. Večer je otvorio veleposlanik Republike Hrvatske u Londonu, NJ. E. Ivan Grdešić, kao pokrovitelj ovog dijela programa. Pisci su čitali dijelove iz svojih proza prevedenih na engleski jezik te ukratko predstavili svoje djelo, određujući ga poetički, smještajući ga u društveni kontekst i ocrtavajući paralele sa svjetskim književnostima. Nakon predstavljanja, druženje s publikom, koja je izvrsno reagirala na pročitane tekstove, nastavilo se u neformalnom tonu.
        Program predstavljanja hrvatskih pisaca i suvremene hrvatske književnosti u Londonu prošao je veoma uspješno, sudeći po broju publike i odjecima nakon čitanja, a na tim su temeljima započeli i dogovori oko nastupa pisaca na Londonskom sajmu knjiga 2015., kada će naglasak biti na „dijaloškoj“ formi nastupa britanskih i hrvatskih pisaca koji će biti združeni poetički ili tematski, pri čemu će se još više potaknuti interes šire publike i privući pažnja na suvremenu hrvatsku književnost.
 
Neki od komentara o hrvatskom štandu na Londonskom sajmu knjiga: 
 
“Hrvatski štand ne nalikuje običnim štandovima na književnim sajmovima: nije samo mjesto za izlaganje knjiga, neko je toplo, gostoljubivo, a njegov je dizajn inovativan i izvrstan za predstavljanja, razgovore i susrete s autorima. Mnogi drugi izlagači iz stranih zemalja raspitivali su se o dizajnu.“
Andrew Menniss, International Business Manager, London Book Fair
 
„Veoma me se dojmio hrvatski štand. Dobro je uređen i snabdjeven dragim, toplim ljudima punim entuzijazma. Siguran sam da će sljedeće godine na hrvatski štand doći čak još više ljudi.“
Andrew Hayward, Publishing Advisor at Ether Books Ltd
 
„Još jednom hvala na gostoprimstvu na hrvatskom štandu, uistinu je obogatio (dosad neveliko) znanje o Hrvatskoj i njegovom književnom bogatstvu. Sjajno sam se ondje proveo i vrijeme tamo provedeno svakako je obogatilo moje spoznaje o ovoj mladoj članici Europske unije!“
Eva Bärnklau-Gooriah – posjetiteljica štanda
 
Organizatori nastupa na Londonskom sajmu knjiga su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u suradnji s izdavačkom kućom Istros Books iz Londona te Hrvatskim društvom pisaca.




 

Predstavnici Ministarstva kulture u posjeti kulturnim institucijama Ujedinjenog Kraljevstva
 
Ekstenzivni program razgovora s predstavnicima engleskih kulturnih institucija koji je British Council organizirao za predstavnike hrvatskih ministarstava kulture, gospodarstva te poduzetništva i obrta od 6. do 11. travnja 2014. godine obuhvatio je upoznavanje s radom i uspostavljanje kontakata s mnogobrojnim organizacijama u sektoru: od Arts Councila, Ministarstva kulture i BBC-ja, do manjih pilot-projekata i regionalnih kulturnih inicijativa.
 
Tijekom istog tjedna Hrvatsko društvo pisaca je, uz redovitu potporu Ministarstva, na Londonskom sajmu knjiga predstavilo suvremene hrvatske pripovjedače. Za sajam je pripremljena i panorama nove hrvatske kratke priče u prijevodu na engleski, s djelima petnaest autorica i autora: od već i u prijevodu etabliranih autora poput Zorana Ferića i Roberta Perišića, do mlađih autorica Maje Hrgović i Olje Savičević Ivančević. Njezin će roman, baš kao i roman Bekima Serjanovića, prema dogovorima koje je upravo tijekom sajma postigao zastupnik autora Ivan Sršen, uskoro pojaviti u prijevodu na engleski. Iznenađujuće dobro posjećena javna čitanja i razgovore u organizaciji britanskog nakladnika Istros Books i Hrvatskog veleposlanstva u Londonu imali su Daša Drndić, Edo Popović, Dinko Telećan, Kristian Novak, Nikica Petković i Roman Simić, koji je za čitanje svoje priče pred publikom u jednom pabu u četvrti Hammersmith doživio prave ovacije.
 
Kako se artikulira i provodi kulturna politika u Ujedinjenom Kraljevstvu nije, naravno, nikakva tajna: i tamošnji su mediji, umjetnost i kultura proživjeli, i još proživljavaju, politiku štednje, ekonomizacije i neoliberalizacije, ali zadržavaju i veoma snažnu socijalnu dimenziju. Kako se pojedine institucije i akteri pozicioniraju između ekonomske i društvene funkcije kulture, članovi hrvatske delegacije mogli su dodatno propitati u izravnim kontaktima s ljudima koji tamo rade na istim poslovima za koje je u Hrvatskoj zaduženo naše ministarstvo. Kao što je poznato, ono što bismo mi zvali financiranjem javnih potreba u kulturi, u Engleskoj još 1946. godine provodi Arts Council. Osnovana kad i Nacionalni sustav javnog zdravstva, što njeni direktori s ponosom ističu, ta tradicionalna institucija socijalne države i poslije “bolnih rezova” raspolaže s pola miljarde funti (oko pet milijardi kuna) godišnje za financiranje umjetničke proizvodnje i participacije. Pod geslom “Great Culture for Everyone”, Arts Coucil ima tri tipa financiranja: trogodišnje investicije u preko 700 nacionalnih i regionalnih kulturnih institucija koje pripadaju tzv. nacionalnom portfelju, zatim financiranje umjetničke proizvodnje putem natječaja koji je otvoren cijelu godinu, i strateške intervencije, poput ulaganja u razvoj besplatnog umjetničkog obrazovanja djece u londonskim školama putem organizacije A New Direction.
 
Kao primjer suprotnog kulturno-političkog stajališta, koji kulturno stvaralaštvo promatra kao formu “kreativnog poduzetništva”, mogli bismo navesti primjer projekta Creative United koji, u osnovi, novac iz proračuna za kulturu dodjeljuje kao kredit uz kamatu od 10 posto. To jest 4 do 5 posto više od tržišne kamate, ali - kako ističe direktorica projekta - banke uopće nisu voljne kreditirati kulturne biznise, pa se ovim projektom nastoji dokazati da su i oni “kreditno sposobni”. Ta organizacija, međutim, dodjeljuje i beskamatne kredite građanima za kupnju muzičkih instrumenta i umjetnina. Korisnici prvih su, u skoro 90 posto slučajeva, siromašne obitelji, dok krediti za kupnju slika i skulptura, naravno, mahom odlaze imućnijem sloju.
 
Među više od petnaest sastanaka ovog intenzivnog programa, predvodnik tima koji upravo započinje trogodišnji rad na novoj strategiji, odnosno “charteru” BBC-ja, upoznao je hrvatsku delegaciju s ekonomskim, političkim i tehnološkim izazovima kojima taj tradicionalni kulturni gigant uspješno odolijeva već desetljećima, a iznimno je sadržajan bio i razgovor s predstavnicima British Film Instituta. (Za one koji se ne bave filmom, ta organizacija je nešto poput tamošnjeg “Filmskog saveza” i Kinoteke - kojima je, na opće negodovanje, zbog rezanja institucionalnog aparata države, 2011. godine pripojen i britanski HAVC - sa zadaćom da brine o filmskoj produkciji ne samo putem grantova producentima, nego i samostalno, kao Jadran film nekad, producirajući preko 20 filmova godišnje, ulažući mnogo u filmsko obrazovanje i digitalizaciju filmske baštine).
 
Sasvim u duhu sukoba i ispreplitanja ekonomske i narodne koncepcije kulture, s hrvatskom delegacijom su na sveučilištu Goldsmiths razgovarali profesori s tamošnjeg Instituta za kreativno i kulturno poduzetništvo, a ne oni iz Centra za istraživanje medija, koji, poput skorašnjeg zagrebačkog gosta Desa Freedmana, mnogo izravnije nastavljaju tradiciju upravo tog tjedna preminulog Richarda Hoggarta, dugogodišnjeg dekana tog sveučilišta s devet tisuća studenata i 850 nastavnika i istraživača.
 
Završnog dana programa hrvatska delegacija je posjetila Margate u Kentu, obalni gradić koji je od izgradnje pruge, sredinom 19. stoljeća, bio tradicionalno izletište londonskog radništva. Neka vrsta Stubičkih Toplica, s porastom životnog standarda poslije Drugog svjetskog rata gubi sjaj. Radnici tada odlaze na ljetovanja u Španjolsku, a kasnije i Hrvatsku, dok rollercoaster i hoteli kentske “rivijere” tonu u hrđu i zaborav, sve dok ga prije desetak godina ne “otkriju” umjetnici u potrazi za prostorom za ateljee i probe suvremenog plesa po pristupačnoj cijeni, a na samo sat vlakom od centra Londona. Bez obzira na podozrenje prema “culturally-led urban regeneration”, i izmišljanju tradicije i džentrifikaciji koje, prema priznanju samih aktera, lokalnom stanovništvu teško mogu nadoknaditi izgubljena radna mjesta, novosagrađena moderna galerija na obali je u petak prijepodne prepuna djece, ali i roditelja, na besplatnoj nastavi likovnog, da bi poslije toga ručali u galerijskoj kantini koja poljoprivredne proizvode otkupljuje od poljoprivrednika iz okolice.
 
Program su u ime Britanske ambasade i British Coucila s mnogo truda i posvećenosti organizirali Rosana Besednik i Dr. Tom Fleming.





Najave