HAVC predstavio dvogodišnje rezultate Nacionalnog programa

Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) danas je, dvije godine od donošenja Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva, predstavio ostvarene ciljeve, od provedbe audiovizualnog zakonodavstva kao temelja do povećanja broja kinogledatelja hrvatskog i europskog filma.

Svoju potporu i pohvalu HAVC-u dali su na konferenciji za novinare stručni suradnici te institucije, ali i svojim prisustvom u punoj dvorani Novinarskog doma brojni domaći filmski djelatnici, od producenata do redatelja i glumaca.

 

 

Među ciljevima definiranima za razdoblje od 2010. do 2014., osigurani su zakoniti financijski priljevi HAVC-u, pokrenut je proces digitalizacije hrvatskih kinodvorana, uveden je sustav olakšica za filmsku proizvodnju, a nekomercijalni film zastupljeniji je u televizijskim programima.

Od pet ciljeva ispunili smo njih četiri, a pod upitnikom je ostala ambiciozna ideja reforme Hrvatske kinoteke, za što će nam, s obzirom da Hrvatski državni arhiv ima svoj odnos s vremenom, očito trebati još koja godina, rekao je Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a. Sanjali smo da hrvatsku audiovizualnu djelatnost napravimo besplatnom za porezne obveznike i stvorimo financijski samoodrživu kulturnu djelatnost, a vidimo da smo tome jako blizu, dodao je.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić istaknula je da su ovogodišnji rezultati vrlo jasni - u Hrvatsku je ušlo 40 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture HAVC-u je za cijeli program dalo 36 milijuna. Imamo djelatnost koja je u cjelini gledano samoodrživa zaslugom HAVC-a i nacionalne strategije na kojoj se radilo realno, konkretno i kontinuirano, istaknula je.

Filmska industrija istovremeno je kulturno i gospodarsko dobro i zato mora imati takav tip autonomne institucije, rekla je Zlatar, najavivši da će jedan od sljedećih planiranih poteza Ministarstva, po uzoru na HAVC, biti osnivanje Centra za knjigu.

O ispunjenju ciljeva s "ružičastih stranica" Nacionalnog programa govorila je Vera Robić-Škarica, predsjednica Hrvatskog audiovizualnog vijeća, izvijestivši da se sada snima, snimljeno je ili u postprodukciji čak deset dugometražnih filmova. Uključivši i radove izvan institucionalnog financiranja na idućem festivalu u Puli moglo bi tako biti i petnaest filmova.

Sanja Ravlić, predstavnica Hrvatske u Eurimagesu, statistikom je potvrdila porast broja gledatelja domaćeg filma. U razdoblju 2010./2011. hrvatski film pogledalo je samo 18 tisuća gledatelja, dvije godine kasnije bilo ih je 180 tisuća, a uključivši i manjinske koprodukcije, ponajviše film "Parada", taj se broj popeo na više od 347 tisuća, rekla je.

Nastojanja HTV-a da doprinese većoj zastupljenosti kinotečnog, europskog, hrvatskog filma svih žanrova predstavio je Dean Šoša, v.d. glavnog urednika. Posljednjih mjeseci prebacili smo takve filmove u ranije termine, a film je uvršten i u informativne emisije, napomenuo je Šoša, istaknuvši nužnost suradnje s HAVC-om s obzirom na važnu ulogu HRT-a u egzistenciji hrvatskog filma.

Za Danu Budisavljević, dopredsjednicu Hrvatske udruge producenata, pozitivni pomak dogodio se u ulaganju u razvoj scenarija, projekata te koprodukcije, a kritičnim mjestima smatra kinodistribuciju i HRT koji još uvijek "u proizvodnji nije usklađen s europskom praksom".

Kao "prihod bez ulaganja i dobit bez rizika" voditeljica programa mjera i poticaja Tatjana Aćimović opisala je sustav poticaja putem kojega će, napomenula je, rezervirana sredstva za dvije godine osigurati investicije u visini sto milijuna kuna, odnosno prihod od 80 milijuna kuna.

Istaknuto je i da su donošenjem Nacionalnog programa regulirani dugovi HRT-a i privatnih televizija s nacionalnom koncesijom, a do proljeća bi biti završena i digitalizacija tridesetak kina u Hrvatskoj čime se "spašava nezavisna kinoprikazivačka djelatnost". (Hina)

 

Najave