Europeana 1914–1918 u Hrvatskoj - projekt digitalizacije uspomena iz Prvog svjetskog rata

„Zadovoljstvo mi je predstaviti projekt Europeana 1914–1918 u Hrvatskoj. Nadamo se da će hrvatski građani znati prepoznati potencijale te akcije i pridružiti joj se, te time pridonijeti sadržaju arhiva Europeane 1914–1918 kao najvažnijem izvoru originalnih materijala koji svjedoče o Prvom svjetskom 

 ratu i koji već sadrži brojne dokumente iz institucija iz svih krajeva Europe i svijeta“ – rekla je pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić na konferenciji za medije u Hrvatskom državnom arhivu 17. rujna 2014., naglasivši kako je sudjelovanje u Europeaninu projektu još jedna u nizu aktivnosti Ministarstva kulture u sklopu sveobuhvatnog nacionalnog programa obilježavanja Stote godišnjice Prvog svjetskog rata, koja se realizira u suradnji s nacionalnim Povjerenstvom za koordinaciju obilježavanja Stogodišnjice Prvog svjetskog rata Vlade RH na čelu kojeg je ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić.“



     Projekt Europeana 1914–1918 u Hrvatskoj i Dane prikupljanja uspomena iz Prvoga svjetskog rata, Europeana će, u suradnji s Ministarstvom kulture te kulturnim institucijama provesti u pet hrvatskih gradova. Dani prikupljanja uspomena provest će se 3. i 4. listopada u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, zatim 10. i 11. listopada u Hrvatskom državnom arhivu u Osijeku i Čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici, a uspomene će se prikupljati 12. i 13. prosinca u prostorima Narodne knjižnice u Rijeci te 19. i 20. prosinca u Državnom arhivu u Dubrovniku i Arhivskome sabirnom centru u Korčula – Lastovo na Korčuli.
    Europeana 1914–1918 projekt je jedinstvenog online arhiva europske platforme Europeana za pretraživanje digitalnih knjižnica, koji je usmjeren na prikupljanje građe vezane uz Prvi svjetski rat koja, prema riječima Tamare Perišić, u Hrvatskoj još uvijek nije temeljito arhivirana pa će sudjelovanje hrvatskih građana u ovom projektu pomoći u prepoznavanju hrvatskih geopolitičkih i povijesnih prilika.

     Izvršna direktorica Europeane Jill Cousins rekla je kako voli ovaj projekt, „jer on sadrži sve – ljude, zajedničku povijest, kulture, elemente socijalne inkluzije – jer on povezuje Europu objedinjujući osobnu povijest europskih građana i umrežuje europske institucije koje se bave kulturnim naslijeđem“.
     „Riječ o jedinstvenoj pan-europskoj perspektivi na Veliki rat kojoj je cilj djeliće zajedničke europske povijesti sačuvati za buduće generacije“ – naglasila je Jill Cousins, rekavši i da „projekt predstavlja sve države i pojedince, bez obzira na kojoj su strani bili.“
     „Organizatorima je iznimno drago zbog ostvarene suradnje s hrvatskim Ministarstvom kulture i državnim arhivom, kako bi se svjedočanstva o tom važnom dijelu hrvatske povijesti priključila onima drugih europskih nacija“, rekla je, naglasivši važnost sudjelovanja Hrvatske u ovom projektu jer „obični ljudi pod udarom rata nisu imali priliku ispričati svoju priču zbog događaja koji su nakon rata uslijedili.“ Među dosada prikupljenim pričama, uspomenama, predmetima i dokumentima Jill Cousins izdvojila je priču o hrvatskom pomorcu i kuharu Pašku Rogulju koji je kao ratni zarobljenik proveo prvi svjetski rat u logoru u Japanu i svjedočanstva i priloge željeznih prstena koje su mnogobrojne obitelji dobile tijekom Prvog svjetskog rata u zamjenu za donirano zlato.



     O željeznim prstenima govorila je i Mirjana Paušak, viša kustosica Muzeja Valpovštine koja je željezne prstene iz obiteljske ostavštine posudila muzeju za potrebe izložbe Odjeci Prvog svjetskog rata u Valpovštini, otvorene u Muzeju Valpovštine 26. lipnja 2014. godine. Tijekom Dana prikupljanja uspomena građani koji se odluče sudjelovati u projektu Europeana 1914-1918, kao zahvalu dobit će replike prstena na čijim je originalima bio ugraviran natpis „željezo za zlato“.
     Otkako je 2011. pokrenut, u sklopu projekta Europeana 1914-1918 organizirano je više od 150 prikupljanja uspomena u više od dvadeset država diljem Europe, a tijekom ove godine projektu se priključuje još pet europskih država. Do sad je u projektu objedinjeno 400 tisuća rijetkih neobjavljenih dokumenata digitaliziranih u deset nacionalnih knjižnica, 660 sati jedinstvenog filmskog materijala koje su digitalizirali audiovizualni arhivi i više od sto tisuća osobnih dokumenata i memorabilija od više od deset tisuća sudionika rata.

     Građu će stručnjaci iz kulturnih institucija profesionalno digitalizirati te će ju Europeana zatim postaviti na web stranicu Europeana 1914–1918, dok će građani svoje uspomene i dalje zadržati u obiteljskoj ostavštini. Oni koji ne mogu doći na Dane prikupljanja uspomena više informacija o tome kako sami mogu fotografirati, skenirati i staviti materijale na Europeanu mogu pronaći na internetskim stranicama Europeana 1914–1918. Tijekom Dana prikupljanja uspomena bit će organizirane i druge tematske aktivnosti vezane uz to razdoblje, poput projekcija filmova o Velikom ratu, predavanja i izložbi, kakva je primjerice izložba fotografija posvećena Zadru u Prvom svjetskom ratu otvorena danas u HDA-u.
     Ulomke iz Hrvatskog boga Marsa Miroslava Krleže na početku predstavljanja projekta Europeana 1914–1918. čitao je dramski glumac Sven Medvešek. (HINA/MK)
 

 www.europeana1914-1918.eu/hr






  



 












Najave