150 godina trapista u Banjoj Luci

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

FOTO: Banjolučka biskupija
Prigodnim programom i otvorenjem izložbe u banjolučkoj trapističkoj opatiji „Marija Zvijezda“ započelo je obilježavanje 150. obljetnice dolaska trapista te osnutka samostana u Banjoj Luci u petak, 21. lipnja 2019. godine.

Državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak je kao izaslanik ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek sudjelovao na svečanosti uz banjolučkog biskupa mons. Franju Komaricu, uz bosanskohercegovačkog kardinala i nadbiskupa metropolita Vrhbosanske nadbiskupije Vinka Puljića te brojne druge goste iz crkvenog i društveno-političkog života BIH i Hrvatske kao i predstavnike drugih vjerskih zajednica.

Banjolučki biskup mons. Franjo Komarica pozdravio je okupljene i izrazio zadovoljstvo što su se u velikom broju okupili u povodu tog "jedinstvenog Jubileja 150-te obljetnice dolaska pionira europske kulture i civilizacije u ovaj kraj i zemlju“ te kratko podsjetio na povijest reda i opatije.

Istaknuo je kako su u opatiji djelovale desetine i stotine samostanske braće, iz 16 europskih zemalja te naglasio kako su oni svojom baštinom zadužili kako sadašnju tako i buduće generacije, ne samo članova Banjolučke biskupije nego i drugih stanovnika ovog grada i regije, da "odaju priznanje i zahvalnost ovim izuzetno požrtvovnim, nesebičnim i samozatajnim ljudima, našoj braći u vjeri Bogu i istomišljenicima u zauzimanju za potrebe ljudi, nego da i u duhu te dragocjene baštine i sami danas i sutra živimo i djelujemo – moleći i radeći za opće dobro ovog grada, kraja, zemlje i regije".

Okupljenima se obratio i kardinal Vinko Puljić, zatim Dom Armand Veilleux predstavnik cistercitskog i trapističkog Reda, tajnik apostolske nuncijature u BiH mons. Henryk Jagodzinski u ime nuncija mons. Luigia Pezzuta, visoki predstavnik u BiH dr. Valentin Inzko te gradonačelnik Grada Banje Luke Igor Radojčić.

Također, obljetnici je prisustovao i o. Thamsanqa Paulos Njiyela, CMM (The Congregation of Missionaries of Mariannhill) iz opatije Marianhill u Pinetownu u Južnoj Africi, koju je po uzoru na „Mariju Zvijezdu“  zajedno sa subraćom 1882. osnovao otac Franz Pfanner, a u kojoj je i preminuo 24. svibnja 1909. godine. 

Državni tajnik Poljičak tom je prigodom otvorio izložbu „Marija Zvijezda – Europa u Bosni i Hercegovini“ koju je istaknuo kao značajan doprinos vrednovanju kulturnog naslijeđa najšireg europskog kulturnog kruga.

Uputivši čestitke u povodu 150 obljetnice osnutka samostana naglasio je kako je „trapistička baština spona, ona je znamen i potvrda osnovnih zasada europskog duha na prostoru nekada najzapadnijeg dijela Osmanskog carstva. Ona je istina o postojanju kulturnih i civilizacijskih tekovina Europe i unatrag 150 godina od kada je utemeljitelj ovoga samostana otac Pfanner svojim strpljivim predanim radom i snažnom duhovnošću te nesalomljivom upornošću donio europski duh i pokrenuo gospodarski razvoj“.

Državni tajnik izrazio je i želju da „na tragu stvaranja integralnog europskog društva poštujući bogatstvo raznolikosti i različitosti te prihvaćajući nove civilizacije tekove, upravo u duhu i svjetonazoru kojim je otac Franz Pfanner strpljivo gradio ovaj samostan i integrirao najsuvremenije civilizacijske domete u zajednicu“ izložba zajedno sa svečanosti obilježavanja potakne nova istraživanja o trapističkom svjetonazoru i njegovoj bogatoj ostavštini koju je nužno promicati i prenositi budućim naraštajima kao simbol ljudske upornosti, pozitivnog nagnuća i nesebične pokretačke snage u gotovo svim sferama ljudskog djelovanja.

Izložbom, u organizaciji Hrvatskog povijesnog muzeja, trapistička je baština predstavljana kroz značenja u kontekstu današnjih kulturnih, društvenih i političkih granica Europe i europskog kulturnog kruga. 

Potom je održano euharistijsko slavlje nakon kojega je na samostanskom groblju otkrivena spomen-ploča u čast pokojnih članova opatije. Prvi dan proslave jubileja završio je koncertom u organizaciji HKD-a Napredak i izvedbama sopranistice Vedrane Šimić i tenora Maria Filipovića uz orguljašku pratnju Edmunda Borića-Adlera.

(MK/Banjolučka biskupija)
 

Pisane vijesti