Kao punopravna članica Europske unije, Republika Hrvatska sudjeluje u radu tijela EU-a po pitanju kulturnih, audiovizualnih i medijskih politika.

 Radne skupine

Kao jedna od 27 država članica, u okviru Vijeća Europske unije, Republika Hrvatska sudjeluje u radu dvaju pripremnih tijela prvog stupnja: Odbora za poslove u kulturi (Cultural Affairs Committee - CAC) za pitanja iz područja kulturne politike, dok su audiovizualna i medijska pitanja u nadležnosti Radne skupine za audiovizualnu i medijsku politiku (Audiovisual and Media Working Party - AMWP). Sastanci svake radne skupine održavaju se u prosjeku dvaput mjesečno u Bruxellesu, a ritam održavanja određuje rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU-a.

  COREPER

Druga stepenica pripremnih tijela u Vijeću je tzv. COREPER -  Odbor stalnih predstavnika vlada država članica Europske unije (Committee of the Permanent Representatives of the Governments of the Member States to the European Union) koje je glavno pripremno tijelo Vijeća. Ono koordinira i priprema rad različitih konfiguracija Vijeća, osigurava konzistentnost europskih politika te usklađuje dogovore i kompromise koji se potom podnose Vijeću na usvajanje. Stalni predstavnici sastaju se svaki tjedan u Bruxellesu.

COREPER I (za razliku od COREPER-a II koji je nadležan za unutarnju i vanjsku politiku, opće poslove, pravosuđe te financije i gospodarstvo) priprema dosjee iz područja kulture. Rad COREPER-a I priprema skupina Mertens, neformalna skupina koja oblikuje početna stajališta država članica koje će delegacije zauzeti na sastancima.

 

 © Josip Regovic/PIXSELL/EU2020

Predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije

 Vijeće Europske unije

Na temelju rada radnih skupina i COREPER-a odluke donosi Vijeće ministara koje se sastaje dvaput godišnje (na kraju svakog šestomjesečnog mandata predsjedništva) te čini, uz Europski parlament, glavno tijelo koje donosi odluke unutar EU-a. Vijeće EU-a pregovara o zakonima i usvaja ih (s EP-om, a na temelju prijedloga Europske komisije), koordinira europske politike, razvija europsku vanjsku i sigurnosnu politiku (prema smjernicama Europskog vijeća), zaključuje sporazume EU-a s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama te s EP-om usvaja europski proračun. Vijeće se sastaje u 10 različitih konfiguracija, pri čemu je kultura dio Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (EYCS). >>> Više informacija

Rotirajuće predsjedanje
Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem. Za vrijeme tog šestomjesečnog razdoblja predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada EU-a u Vijeću.
 
Suradnja triju predsjedništva
Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom „trio”. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio definira dugoročne ciljeve i priprema zajednički program u kojem se utvrđuju teme i glavna pitanja kojima će se Vijeće baviti u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.
 

• Popis predsjedništava Vijeća Europske unije

 

  

Europska komisija

Unutar Europske komisije za kulturu (kulturne i kreativne industrije i kulturnu baštinu) je zadužena Opća uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu (DG EAC). Za audiovizualna pitanja i medije nadležna je Opća uprava za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT).

I druge Opće uprave bave se određenim temama koje se dotiču kulture, primjerice istraživanjima i inovacijama te programom Obzor Europa (DG RTD), međunarodnim partnerstvima (DG INTPA), civilnom zaštitom i djelovanjem u kriznim situacijama (DG ECHO), nezakonitom trgovinom kulturnim dobrima (DG GROW i DG HOME), regionalnom politikom (DG REGIO) i drugim područjima.

Ministarstvo kulture i medija s Europskom komisijom surađuje u svim njihovim područjima djelovanja, od zaštite kulturne baštine preko potpora mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika, digitalizacije, međunarodnih kulturnih odnosa do potpora kulturnom i kreativnom sektoru nakon pandemije bolesti COVID-19 i drugih.

Glavni financijski instrument za kulturne i kreativne sektore je Kreativna Europa koji se dijeli na tri potprograma: MEDIA, Kultura i međusektorski, a nadovezuje se na nasljeđe koje proizlazi iz prijašnjeg razdoblja te nastavlja poticati kulturne organizacije i institucije da steknu i razviju širu publiku, da se bave trenutnim društvenim pitanjima i podržavaju mlade umjetnike u nastajanju. 

Program Kreativna Europa pomaže djelatnicima u kulturnom i kreativnom sektoru privući novu publiku te podržava razvoj prekogranične suradnje i mreža, a cilj mu je:

• pomoći kulturnom i kreativnom sektoru da iskoristi mogućnosti digitalizacije
• podržavati kulturnu i medijsku industriju u njihovu doprinosu održivom rastu, zapošljavanju i socijalnoj koheziji u EU-u
• pružiti europskom kulturnom i medijskom sektoru pristup novim međunarodnim mogućnostima, tržištima i publici.

   


STRATEŠKI PROGRAM EU-a ZA RAZDOBLJE 2024. - 2029.

Jasan strateški plan sve je potrebniji zbog brojnih kriza s kojima se EU posljednjih godina suočio: od borbe protiv klimatskih promjena do pandemije bolesti COVID-19 i ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, kojoj EU od početka pruža potporu. Rad na novim prioritetnim područjima pomoći će u izgradnji suverenije Europe, spremnije za suočavanje s budućim izazovima.

U strateškom programu za razdoblje 2024. - 2029. čelnici EU-a odredili su tri prioritetna područja na kojima će se temeljiti rad institucija EU-a:

Slobodna i demokratska Europa

• njegovanje europskih vrijednosti u EU-u
• djelovanje na globalnoj razini u skladu s vrijednostima EU-a

Snažna i sigurna Europa

• usklađeno i utjecajno vanjsko djelovanje
• jačanje sigurnosti i obrane te zaštita građana EU-a
• priprema za veću i snažniju Uniju
• sveobuhvatni pristup migracijama i upravljanju granicama

Prosperitetna i konkurentna Europa

• jačanje konkurentnosti EU-a
• uspješna provedba zelene i digitalne tranzicije
• stvaranje okružja pogodnog za inovacije i poslovanje
• zajednički napredak

 

 
Europska prijestolnica kulture                                                    Kreativna Europa

                             

Culture Moves Europe                                                               Novi europski Bauhaus

                              

Oznaka europske baštine                                                          EU nagrade

                             
 

Otvorena metoda koordinacije

Otvorena metoda koordinacije (Open Method of Coordination - OMC) je posebna metoda rada između država članica Europske unije kojom se potiče stvaranje zajedničkog razumijevanja problema i pomaže u izgradnji konsenzusa o najboljim rješenjima i njihovoj praktičnoj primjeni, kombinirajući pritom zajedničke ciljeve socijalnih politika država članica, nacionalne akcijske planove i zajedničke indikatore, s ciljem promoviranja efikasnije strateške politike društvene uključenosti država članica. Svake četiri godine države članice EU dogovaraju se o temama na koje se OMK eksperti trebaju usredotočiti u odnosu na Plan rada za kulturu Europskog Vijeća.

 
        Poveznica na priručnike dobre prakse    



© Europska unija

 

 Realizirane OMK radne skupine 

Od 2008. godine do danas pokrenut je rad 18 OMK skupina za kulturu, a najavljen rad još tri do kraja 2022. godine.  U Radnom planu za kulturu EU-a 2023. - 2026. teme OMK skupina bit će: međunarodni kulturni odnosi, kultura i zdravlje, zelena tranzicija kulturnih i kreativnih sektora te jačanje uloge knjižnica. Prethodno su bile obrađene teme visokokvalitetne arhitekture i izgrađenog okoliša, odnosa kulturne baštine i klimatskih promjena, statusa i radnih uvjeta umjetnika, višejezičnosti i prevođenja, audiovizualnih koprodukcija, kulturne dimenzije održivog razvoja i dr.
   

 OMK skupine prema sljedećim temama:

OMK radne skupine definiraju se Planom rada za kulturu Vijeća Europske unije. Stručnjaci i predstavnici Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske počinju sudjelovati u radu OMK skupina od 2012. godine.
  

• Plan rada za kulturu Vijeća EU (2023. - 2026.)
• Plan rada za kulturu Vijeća EU (2019. - 2022.)
• Izmjena Plana rada za kulturu Vijeća EU (2019. - 2022.)
• Plan rada za kulturu Vijeća EU (2015. - 2018.)
• Plan rada za kulturu Vijeća EU (2011. - 2014.)
• Plan rada za kulturu Vijeća EU (2008. - 2010.)