Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj
Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kulturna su baština koju su očuvali bokeljski Hrvati doseljavanjem iz Boke Kotorske. Zajednica Bokelja u Hrvatskoj vezana je uz tradiciju Boke Kotorske, te uz pripadnike Bokeljske mornarice, poznate pomorce i članove cehovskog udruženja, odnosno bratovštine mediteranskog tipa. Bokelji u Hrvatskoj danas čine brojnu zajednicu organiziranu u bratovštine pod nazivom "Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809", a djeluju u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku.
Duhovnost Bokelja neizostavno je povezana s kultom svetog Tripuna, čije su moći došle u Boku davne 809. godine, otkada ga se štuje kao zaštitnika grada Kotora, Kotorske biskupije i Bokeljske mornarice, a njemu je posvećeno i kolo. Kolo se često naziva i kolom Bokeljske mornarice, jer ga izvode samo Odredi Bokeljske mornarice. Po predaji prvi put se plesalo prilikom dolaska relikvija svetog Tripuna u Kotor 809. g. u čast zaštitnika, stoga ga zovu Kolo svetog Tripuna.
Blagdan sv. Tripuna Bokelji obilježavaju odlaskom na katoličko misno slavlje i izvedbom, balanjem, kola. Prije mise mali admiral, odabrani dječak od 7-10 godina, govori tzv. lode, pohvale sv. Tripunu, a tijekom mise svećenik ili na kraju mise predsjednik bratovštine, spomene imena umrlih članova u protekloj godini. Na kraju se čita poslanica kotorskoga biskupa koju svake godine upućuje Bokeljima u Boki i u svijetu. Nakon mise slijedi druženje uz plesanje kola sv. Tripuna i blagovanjem tradicijskih jela. Bokelji pripremaju i „Bokeljsku večer" s tradicionalnim balom s kulturnim događanjima (izložbe, koncerti itd.) koja se u svakom od gradova održava u različito vrijeme od veljače do travnja. Ta okupljanja Bokelji u Hrvatskoj nazivaju još „Tripundanske svečanosti“ čime se predstavljaju široj javnosti. Tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kao nematerijalno kulturno dobro simboličko je mjesto opstojnosti zajednice Bokelja u Hrvatskoj koje ispunjava duhovni prostor bokeljskog zajedništva.
Foto: Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka
Foto: Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka
Foto: Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka
Duhovnost Bokelja neizostavno je povezana s kultom svetog Tripuna, čije su moći došle u Boku davne 809. godine, otkada ga se štuje kao zaštitnika grada Kotora, Kotorske biskupije i Bokeljske mornarice, a njemu je posvećeno i kolo. Kolo se često naziva i kolom Bokeljske mornarice, jer ga izvode samo Odredi Bokeljske mornarice. Po predaji prvi put se plesalo prilikom dolaska relikvija svetog Tripuna u Kotor 809. g. u čast zaštitnika, stoga ga zovu Kolo svetog Tripuna.
Blagdan sv. Tripuna Bokelji obilježavaju odlaskom na katoličko misno slavlje i izvedbom, balanjem, kola. Prije mise mali admiral, odabrani dječak od 7-10 godina, govori tzv. lode, pohvale sv. Tripunu, a tijekom mise svećenik ili na kraju mise predsjednik bratovštine, spomene imena umrlih članova u protekloj godini. Na kraju se čita poslanica kotorskoga biskupa koju svake godine upućuje Bokeljima u Boki i u svijetu. Nakon mise slijedi druženje uz plesanje kola sv. Tripuna i blagovanjem tradicijskih jela. Bokelji pripremaju i „Bokeljsku večer" s tradicionalnim balom s kulturnim događanjima (izložbe, koncerti itd.) koja se u svakom od gradova održava u različito vrijeme od veljače do travnja. Ta okupljanja Bokelji u Hrvatskoj nazivaju još „Tripundanske svečanosti“ čime se predstavljaju široj javnosti. Tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kao nematerijalno kulturno dobro simboličko je mjesto opstojnosti zajednice Bokelja u Hrvatskoj koje ispunjava duhovni prostor bokeljskog zajedništva.
Foto: Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka
Foto: Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka
Foto: Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka