Obrazloženje izbora programa 32. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani
Kazalište potrebno poput disanja
U još jednoj pandemijskoj godini broj predstava koje su prijavljene na 32. Marulićeve dane zaista je impresivan i ohrabrujući - za sudjelovanje na ovogodišnjem izdanju Festivala hrvatske drame prijavljen je rekordan broj od 56 predstava iz pet zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Srbije. I to unatoč statistikama koje pokazuju da se kriza zbog koronavirusa nastavila i u sezoni 2020./2021. utječući na izvedbene umjetnosti, što se odrazilo u snažnom padu broja odigranih predstava.
Osim brojnosti predstava, raduje i činjenica da su se predstave prema tekstovima hrvatskih autora/autorica postavljale i u inozemnim kazalištima, što Marulićevim danima daje i međunarodni karakter. Na raznim pozornicama - od nacionalnih do nezavisnih teatara, od malih do velikih scena, uprizorena su djela klasika hrvatske književnosti i dramske riječi, kao i tekstovi suvremenih autora te autorski projekti.
Na 32. Marulićevim danima vidjet ćemo 10 selektiranih naslova. Predstave su tematski, žanrovski i u pogledu redateljskih poetika raznolike. Ukoliko bismo među njima tražili neku poveznicu, zanimljivo je da su se u središtu nekoliko predstava našli snažni ženski likovi ili se propituju ženske teme. S obzirom na okolnosti koje živimo već više od dvije godine, ni kazalište nije ostalo imuno na globalnu pandemiju koja se u teatru tematizira na razne načine. Nisu izostale ni uvijek aktualne teme poput kriminala, korupcije, iseljavanja, rata, gubitka i smrti.
Predstava Ja sam ona koja nisam Zagrebačkog kazališta mladih nastala je prema tekstu suvremenog hrvatskog autora Mate Matišića, a u režiji Paola Magellija. Ovaj komad objedinjuje tri jednočinke kojima su narativne linije, motivi pa i zapleti povezani glavnim ženskim likovima. Naslovi jednočinki su Hrvatska Lolita, Porno film i Žena djevojčica.
Kao što se kaže da svaka kazališna generacija zaslužuje svoga Hamleta, slično bi se moglo reći i za Krležin lik Laure iz njegove drame U agoniji. Novi režijski pristup ovom klasičnom djelu hrvatske dramske književnosti donosi Ivica Buljan u predstavi U agoniji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koja je dobila Nagradu Tito Strozzi uz objašnjenje žirija da je ova Agonija antologijska u kontekstu povijesti izvedbenih Krležijana.
Predstava Tena - Kronika raspada jedne ljepote nastala je prema još jednom klasiku hrvatske književnosti, iz pera Josipa Kozarca, a u koprodukciji Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci, GDK-a Gavella, Ludens teatra Koprivnica, Gradskog kazališta Požega i Centra za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar. Prema dramatizaciji Borislava Vujčića Tenu je režirao Dražen Ferenčina. Naslovni lik slavonske ljepotice prerasta u simbol rastakanja patrijarhalne zajednice i oslobađanja žene od okova patrijarhata, a Tena postaje i metafora za Slavoniju.
Primjer novog pristupa klasici predstavlja i Matiaš grabancijaš dijak Tituša Brezovačkog u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i režiji Krešimira Dolenčića. Riječ je o jednom od najintrigantnijih tekstova kako starije kajkavske drame, tako i hrvatske starije književnosti uopće. Karnevalizacija, čudotvorstvo, racionalna kritika korumpiranog i iskvarenog društva, elementi su koji označuju ovu komediju. Matiaš je dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Drame, a proglašen je i najboljom predstavom X. Bobijevih dana smijeha.
Predstava Krizni stožer Kazališne družine Rebel iz Zagreba, Mirana Kurspahića i Rone Žulj, u režiji Mirana Kurspahića, primjer je brze reakcije teatra na aktualni trenutak - pandemiju i potres. U središtu radnje su dva para, a prirodne katastrofe koje su ih zadesile otkrivaju pukotine u njihovim vezama, karijerama i životima. Krizni stožer dobitnik je Nagrade Ivo Hergešić Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa za najbolje kazališno ostvarenje.
Izbornica 31. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani Gordana Ostović uvrstila je dramu Elvisa Bošnjaka Usidrene u režiji Anastasije Jankovske nastalu u koprodukciji HNK-a Split, GDK-a Gavella i HNK-a Zadar. Zbog objektivnih okolnosti tada nije prikazana pa ćemo je gledati na 32. Marulićevim danima. Prema riječima Ostović, predstava na scenu donosi lik otočke žene stijene koja usprkos očekivanjima okoline povratak svog muža nakon 37 godina na moru dočekuje osušenih emocija. Slojevitost ove drame donosi pitanja o sudbini takvih žena, ali i odsustva očeva načetih obitelji.
Brojkom 64 naslovljena je nova drama suvremene hrvatske dramatičarke Tene Štivičić, koja u izvođenju beogradskog Ateljea 212 i u režiji Alise Stojanović donosi ispovijest o traumatičnim dešavanjima nastalim iz razloga što se par ne može ostvariti prirodnim putem kao roditelji, kao i priču o nemogućnosti začeća i umjetnoj oplodnji.
U koprodukciji Kazališne družine PlayDrama, Split i Zagrebačkog kazališta mladih, Zagreb, nastao je autorski projekt Olje Lozice naslovljen Disanje, u Lozičinoj režiji. Predstava otvara pitanje suočavanja s gubitkom bliske osobe, dok disanje postaje metafora samoga života. U Disanju se scenskim disanjem dviju glumica korača prema prihvaćanju smrti kao dijela života.
Prema drami Ja od jutra nisam stao suvremene hrvatske autorice Une Vizek, za koju je osvojila Nagradu Marin Držić za 2017. godinu, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru postavilo je predstavu u režiji Dražena Krešića. U ovom duhovitom komadu Vizek je napravila zanimljiv dramski eksperiment obrnuvši odnose moći između muškaraca i žena, postavljajući dramsku situaciju kako bi bilo da u ovom svijetu nisu dominantni muškarci nego žene.
Predstava Mala čuda Teatra Exit iz Zagreba je tragikomična monodrama glumice Sanje Milardović, koja se ovim naslovom publici predstavlja kao autorica teksta, redateljica i glumica. Riječ je o predstavi slojevitog narativa koji fragmentirano prati sadašnjost i prošlost spisateljice Ane, u kombinaciji s nadrealnom i apsurdnom pričom izgrađenom oko Flore, glavnog lika njezina romana.
Prkoseći krizi, kazalište i dalje pokazuje svoju ustrajnost i da su nam predstave - naročito u današnje vrijeme - potrebne poput disanja
U još jednoj pandemijskoj godini broj predstava koje su prijavljene na 32. Marulićeve dane zaista je impresivan i ohrabrujući - za sudjelovanje na ovogodišnjem izdanju Festivala hrvatske drame prijavljen je rekordan broj od 56 predstava iz pet zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Srbije. I to unatoč statistikama koje pokazuju da se kriza zbog koronavirusa nastavila i u sezoni 2020./2021. utječući na izvedbene umjetnosti, što se odrazilo u snažnom padu broja odigranih predstava.
Osim brojnosti predstava, raduje i činjenica da su se predstave prema tekstovima hrvatskih autora/autorica postavljale i u inozemnim kazalištima, što Marulićevim danima daje i međunarodni karakter. Na raznim pozornicama - od nacionalnih do nezavisnih teatara, od malih do velikih scena, uprizorena su djela klasika hrvatske književnosti i dramske riječi, kao i tekstovi suvremenih autora te autorski projekti.
Na 32. Marulićevim danima vidjet ćemo 10 selektiranih naslova. Predstave su tematski, žanrovski i u pogledu redateljskih poetika raznolike. Ukoliko bismo među njima tražili neku poveznicu, zanimljivo je da su se u središtu nekoliko predstava našli snažni ženski likovi ili se propituju ženske teme. S obzirom na okolnosti koje živimo već više od dvije godine, ni kazalište nije ostalo imuno na globalnu pandemiju koja se u teatru tematizira na razne načine. Nisu izostale ni uvijek aktualne teme poput kriminala, korupcije, iseljavanja, rata, gubitka i smrti.
Predstava Ja sam ona koja nisam Zagrebačkog kazališta mladih nastala je prema tekstu suvremenog hrvatskog autora Mate Matišića, a u režiji Paola Magellija. Ovaj komad objedinjuje tri jednočinke kojima su narativne linije, motivi pa i zapleti povezani glavnim ženskim likovima. Naslovi jednočinki su Hrvatska Lolita, Porno film i Žena djevojčica.
Kao što se kaže da svaka kazališna generacija zaslužuje svoga Hamleta, slično bi se moglo reći i za Krležin lik Laure iz njegove drame U agoniji. Novi režijski pristup ovom klasičnom djelu hrvatske dramske književnosti donosi Ivica Buljan u predstavi U agoniji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koja je dobila Nagradu Tito Strozzi uz objašnjenje žirija da je ova Agonija antologijska u kontekstu povijesti izvedbenih Krležijana.
Predstava Tena - Kronika raspada jedne ljepote nastala je prema još jednom klasiku hrvatske književnosti, iz pera Josipa Kozarca, a u koprodukciji Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci, GDK-a Gavella, Ludens teatra Koprivnica, Gradskog kazališta Požega i Centra za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar. Prema dramatizaciji Borislava Vujčića Tenu je režirao Dražen Ferenčina. Naslovni lik slavonske ljepotice prerasta u simbol rastakanja patrijarhalne zajednice i oslobađanja žene od okova patrijarhata, a Tena postaje i metafora za Slavoniju.
Primjer novog pristupa klasici predstavlja i Matiaš grabancijaš dijak Tituša Brezovačkog u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i režiji Krešimira Dolenčića. Riječ je o jednom od najintrigantnijih tekstova kako starije kajkavske drame, tako i hrvatske starije književnosti uopće. Karnevalizacija, čudotvorstvo, racionalna kritika korumpiranog i iskvarenog društva, elementi su koji označuju ovu komediju. Matiaš je dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Drame, a proglašen je i najboljom predstavom X. Bobijevih dana smijeha.
Predstava Krizni stožer Kazališne družine Rebel iz Zagreba, Mirana Kurspahića i Rone Žulj, u režiji Mirana Kurspahića, primjer je brze reakcije teatra na aktualni trenutak - pandemiju i potres. U središtu radnje su dva para, a prirodne katastrofe koje su ih zadesile otkrivaju pukotine u njihovim vezama, karijerama i životima. Krizni stožer dobitnik je Nagrade Ivo Hergešić Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa za najbolje kazališno ostvarenje.
Izbornica 31. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani Gordana Ostović uvrstila je dramu Elvisa Bošnjaka Usidrene u režiji Anastasije Jankovske nastalu u koprodukciji HNK-a Split, GDK-a Gavella i HNK-a Zadar. Zbog objektivnih okolnosti tada nije prikazana pa ćemo je gledati na 32. Marulićevim danima. Prema riječima Ostović, predstava na scenu donosi lik otočke žene stijene koja usprkos očekivanjima okoline povratak svog muža nakon 37 godina na moru dočekuje osušenih emocija. Slojevitost ove drame donosi pitanja o sudbini takvih žena, ali i odsustva očeva načetih obitelji.
Brojkom 64 naslovljena je nova drama suvremene hrvatske dramatičarke Tene Štivičić, koja u izvođenju beogradskog Ateljea 212 i u režiji Alise Stojanović donosi ispovijest o traumatičnim dešavanjima nastalim iz razloga što se par ne može ostvariti prirodnim putem kao roditelji, kao i priču o nemogućnosti začeća i umjetnoj oplodnji.
U koprodukciji Kazališne družine PlayDrama, Split i Zagrebačkog kazališta mladih, Zagreb, nastao je autorski projekt Olje Lozice naslovljen Disanje, u Lozičinoj režiji. Predstava otvara pitanje suočavanja s gubitkom bliske osobe, dok disanje postaje metafora samoga života. U Disanju se scenskim disanjem dviju glumica korača prema prihvaćanju smrti kao dijela života.
Prema drami Ja od jutra nisam stao suvremene hrvatske autorice Une Vizek, za koju je osvojila Nagradu Marin Držić za 2017. godinu, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru postavilo je predstavu u režiji Dražena Krešića. U ovom duhovitom komadu Vizek je napravila zanimljiv dramski eksperiment obrnuvši odnose moći između muškaraca i žena, postavljajući dramsku situaciju kako bi bilo da u ovom svijetu nisu dominantni muškarci nego žene.
Predstava Mala čuda Teatra Exit iz Zagreba je tragikomična monodrama glumice Sanje Milardović, koja se ovim naslovom publici predstavlja kao autorica teksta, redateljica i glumica. Riječ je o predstavi slojevitog narativa koji fragmentirano prati sadašnjost i prošlost spisateljice Ane, u kombinaciji s nadrealnom i apsurdnom pričom izgrađenom oko Flore, glavnog lika njezina romana.
Prkoseći krizi, kazalište i dalje pokazuje svoju ustrajnost i da su nam predstave - naročito u današnje vrijeme - potrebne poput disanja
Izbornica 32. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani
Kim Cuculić
Kim Cuculić