Smjernice za digitalizaciju kulturne baštine (.docx) izrađene su u sklopu projekta „e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine“ sufinanciranog u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ministarstvo kulture i medija
Projekt provodi u suradnji s četiri projektna partnera, Hrvatskom radiotelevizijom, Hrvatskim državnim arhivom, Muzejom za umjetnost i obrt te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.
Cilj Smjernica za digitalizaciju kulturne baštine je uspostavljanje i poticanje sustavnog i ujednačenog pristupa digitalizaciji građe u kulturnim ustanovama te stvaranje jedinstvenih i usklađenih normi i specifikacija u svezi s postupkom i parametrima digitalizacije.
Smjernice su izradili članovi Radne skupine za izradu uputa i smjernica za digitalizaciju kulturne baštine: Koraljka Kuzman Šlogar, Arian Rajh, Tihomir Tutek, Blago Markota, Borut Kružić, Mladen Burić, Goran Zlodi, Karolina Holub, Renata Petrušić, Hrvoje Gržina, Nenad Bukvić, Marijana Tomić, Jelena Balog Vojak, Boris Bosančić, Ivana Dević, Suzana Purišić i Marija Šiša Hrlić.
Smjernice za digitalizaciju kulturne baštine nadopunjene su Prilogom Upute za pripremu građe za digitalizaciju u srpnju 2023. godine. Također, prilikom izrade navedenog poglavlja postojeće Smjernice su ažurirane novim podatcima koji se ponajviše odnose na aktualne zakonske odredbe i prakse u digitalizaciji video gradiva. Prilog Upute za pripremu građe za digitalizaciju sadrži vrijedne informacije kojima je cilj olakšati organizaciju procesa digitalizacije kulturnim ustanovama.
Poglavlje Priprema građe za digitalizaciju izradili su članovi Radne skupine za izradu Uputa za pripremu građe za digitalizaciju: Jacqueline Balen, Jelena Balog Vojak, Tamara Bregeš, Nenad Bukvić, Mladen Burić, Jelena Duh, Matilda Justinić , Hrvoje Križevan, Tajana Pleše, Ana Radić Bizjak, Đuro Singer, Ana Stolar i Jasmina Tunjić.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj
Izvješće o analizi trenutnog stanja
U cilju stvaranja uvjeta za održivo upravljanje procesom digitalizacije kulturne baštine Ministarstvo kulture predvidjelo je provedbu projekta digitalizacije kulturne baštine na nacionalnoj razini. Projekt će se prijaviti za sufinanciranje sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. temeljem Poziva na dostavu projektnih prijedloga u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog poziva – Razvoj e-usluga (referentna oznaka poziva KK.02.2.1.01), objavljenog od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Priprema ovako sveobuhvatnog projekta podrazumijevala je provedbu analize trenutnog stanja informacijskih sustava, digitalizirane i digitalne građe, postojećeg zakonodavnog okvira, postojećih standarda i kriterija za digitalizaciju, postojećih troškova i prihoda digitalizacije kulturne baštine, postojećeg digitaliziranog sadržaja i postojećih ljudskih kapaciteta. Predmet analize trenutnog stanja bile su institucije koje su relevantne za projekt „Digitalizacija kulturne baštine“: muzeji, knjižnice, arhivi, imatelji i stvaratelji audiovizualnog gradiva, ostali imatelji i stvaratelji kulturne baštine, Ministarstvo kulture te konzervatorski odjeli. Za potrebe ispunjenja svrhe analize trenutnog stanja određen je njezin opseg te je ona obuhvaćala: analizu postojećeg zakonodavnog okvira, standarda i kriterija za digitalizaciju, kako bi se utvrdio okvir za moguću standardizaciju pristupa za potrebe uspostave i implementacije sveobuhvatnog procesa digitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj; analizu organizacije procesa digitalizacije kulturne baštine u cilju prikupljanja informacija vezanih uz tijek procesa digitalizacije pri provođenju različitih koraka digitalizacije u institucijama; analizu digitalne građe kulturne baštine u cilju dobivanja podataka o količini i tipu građe kojom institucije raspolažu; analizu upravljanja digitalnom kulturnom baštinom, kako bi se prikupili podaci o pohrani i upravljanju digitalnom građom institucija te pripadajućim metapodacima; analizu podataka vezanih uz očuvanje digitalne kulturne baštine, kako bi se dobio uvid u rješenja koja institucije primjenjuju za očuvanje svoje digitalne građe; analizu pristupa digitalnoj kulturnoj baštini sa svrhom prikupljanja podataka o načinima pristupa i mogućnostima korištenja digitalne građe institucija te povezanim postojećim uslugama koje institucije pružaju; analizu ljudskih potencijala sa svrhom prikupljanja podataka o broju i profilu zaposlenika institucija te njihovom angažmanu na poslovima digitalizacije; analizu financijskih resursa, kako bi se dobio detaljniji uvid u izvore financiranja aktivnosti digitalizacije, povezane troškove i moguće potrebna financijska sredstava za nastavak procesa digitalizacije u analizom obuhvaćenim institucijama.
Sveobuhvatnoj analizi trenutnog stanja digitalizacije kulturne baštine u Republici Hrvatskoj možete pristupiti putem poveznice:
EY izvješće o analizi trenutnog stanja, ožujak 2018. (pdf, 4.4 MB)
Prijedlog budućeg stanja informacijskog sustava za digitalizaciju kulturne baštine
U svrhu pripreme projekta „Digitalizacija kulturne baštine“ za podnošenje projektnog prijedloga za sufinanciranje iz fondova Europske unije u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020., na temelju analize postojeće dokumentacije, održanih sastanaka i radionice, provedenog istraživanja te analize trenutnog stanja, izrađen je prijedlog budućeg stanja informacijskog sustava za digitalizaciju kulturne baštine.
Ministarstvo kulture želi planiranim Projektom doprinijeti povećanju zaštite i
online dostupnosti digitalnog kulturnog sadržaja te osigurati sigurnu pohranu digitalnog kulturnog sadržaja na jednom mjestu i omogućiti korisnicima jedinstveni pristup tako pohranjenom sadržaju kroz uspostavu odgovarajućeg IKT sustava, što će rezultirati uspostavljanjem središnjeg sustava za pohranu, pristup, agregaciju i pretraživanje građe kulturne baštine, uspostavljanjem jedne ili više e-usluga, uspostavljanjem standardiziranog pristupa digitalizaciji kulturne baštine, ojačati kapacitet AKM zajednice za digitalizaciju kulturne baštine.
Prijedlog središnjeg sustava razvijen je kao potreba i odgovor na trenutno stanje informacijskih sustava, načina organizacije procesa digitalizacije, kao i stupnja brige o očuvanju digitalne građe u baštinskim institucijama u Republici Hrvatskoj. Središnji sustav se uspostavlja s glavnom namjerom olakšavanja procesa digitalizacije i trajne pohrane za baštinske institucije. Uspostavom takvog sustava omogućilo bi se i obavljanje procesa digitalnog očuvanja građe koju sustav obuhvaća, kao i razvoj raznih usluga vezanih uz digitalnu i digitaliziranu građu kulturne baštine. Uspostavom jednog centralnog upravljačkog entiteta osigurava se uniformnost i standardizacija podatkovnih formata i metapodataka, kao i uniformnost i transparentnost upravljačkih procesa definiranih od strane upravljačkog tijela ili vlasnika centraliziranog sustava. Središnji sustav temelji se na centralnom repozitoriju koji služi za trajnu pohranu i digitalno očuvanje i partnerskim institucijama koje olakšavaju digitalizaciju kulturne baštine; definiranju kriterija za odabir građe, standarda za proces digitalizacije, standarda za metapodatke i formata datoteka za digitalnu građu. Standardiziranim pristupom osigurava se konzistentnost digitalizirane građe i interoperabilnost sa centralnim repozitorijem i vanjskim sustavima; implementacija sustava za trajne identifikatore, koji omogućava jednoznačno označavanje digitalne i digitalizirane građe, i upućuje na njenu lokaciju u središnjem sustavu. Ovime se poboljšava dostupnost građe vanjskim sustavima; uspostava informacijskog sustava na temelju predloženih arhitekturnih vizija; izrada e-usluga koje će olakšavati pretraživanje i pristup digitalnoj i digitaliziranoj građi krajnjim korisnicima.
Temeljni procesi sustava podrazumijevaju: digitalizaciju, kako bi ona bila dostupna svim baštinskim institucijama; trajnu pohranu i digitalno očuvanje digitalne i digitalizirane kulturne baštine; usluge koje se baziraju na toj pohranjenoj građi. Kako bi se temeljni procesi ostvarili, potrebno je uvesti i potporne procese. U njih spadaju upravljački procesi centraliziranog sustava, jačanje ljudskih potencijala i IT infrastrukture u ključnim institucijama, kao i donošenje standarda za tipove građe, metapodataka, kriterija za odabir te svi ostali potporni procesi potrebni za uredno funkcioniranje sustava.
Svrha predloženog sustava je poboljšati dostupnost digitalnog sadržaja, njegovu interoperabilnost među institucijama i pohranu digitalnog sadržaja baštinskih institucija kroz uvođenje standarda, specifikacija radnih procesa i dijeljenih usluga. Cilj uspostave središnjeg sustava je efikasno i kvalitetno upravljanje i digitalno očuvanje digitalne i digitalizirane kulturne baštine.
Sveobuhvatnom dokumentu Prijedlog budućeg stanja digitalizacije kulturne baštine u Republici Hrvatskoj možete pristupiti putem poveznice:
EY - Prijedlog budućeg stanja (travanj 2018.)
Evaluacija sustava Hrvatskog nacionalnog agregatora
Temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, Prioritetna os 2, Investicijski prioritet 2c, Specifični cilj 2c1;, Ministarstvo kulture u cilju povećanja korištenja IKT-a u komunikaciji između građana i javne uprave uspostavom strukture IKT-a za koordinaciju komunikacije te razvojem softverskih rješenja, razvija projekt „Digitalizacija kulturne baštine“ (u daljnjem tekstu: Projekt). Jedna od aktivnosti projekta je uspostava, evaluacija i promocija sustava agregacije arhivske, audiovizualne, knjižnične i muzejske građe. Početkom 2014. Uspostavljen je sustav nacionalnog agregatora
http://agregator.kultura.hr/ putem natječaja javne nabave koji je dobila tvrtka Arhiv Pro. Uspostavom nacionalnog agregatora od postojećeg broja od 2860 zapisa u Europeani – Europskoj digitalnoj knjižnici, danas je evidentirano 71. 697 zapisa.
Ministarstvo kulture za potrebe usluge evaluacije sustava nacionalnog agregatora sklopilo je ugovor sa Europeanom za izradu istog. Europeana je za potrebe usluge evaluacije sustava nacionalnog agregatora provela slijedeće aktivnosti:
- Detaljnu analizu vidljivosti Nacionalnog agregatora na Europeani,
- Kvalitetu i kvantitetu agregacije Nacionalnih institucija koje su isporučile građu u Europeanu preko Nacionalnog agregatora,
- Kvalitetu i kvantitetu agregacije Nacionalnih institucija koje su isporučile građu u Europeanu preko ostalih agregatora,
- Prijedlog budućih koraka razvoja i održavanja Nacionalnog sustava agregacije,
- Konzultacije sa institucijama koje šalju svoje podatke u agregator u cilju sakupljanja informacija o korisničkom iskustvu i očekivanju.
Sveobuhvatnom izvješću evaluacije Hrvatskog nacionalnog agregatora možete pristupiti putem poveznice:
Hrvatski nacionalni agregator - Izvješće o evaluaciji (Zaklada Europeana, listopad 2017.)
