Temeljem preporuke iz Izvješća o reaktivnoj promatračkoj misiji UNESCO-a i ICOMOS-a iz 2015. prema kojoj je kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika potrebno proširiti kako bi se osigurala njegova dosljednija zaštita, izrađen je prijedlog proširenja u skladu s Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini (WHC.17/01,12 July 2017).
Prijedlog proširene kontaktne zone dobra svjetske baštine Starog grada Dubrovnika obuhvatio je područje ukupne površine od 1188,6 ha koje je prepoznato kao područje dodatne pozornosti u smislu otklanjanja ili ublažavanja pritisaka i prijetnji svjetskom dobru, odnosno poboljšanja stanja u prostoru njegovog okruženja. Odbor za svjetsku baštinu Odlukom na svojoj 42. sjednici 2018. godine (Decision: 42 COM 8B.37), prihvatio je izmjene granica kontaktne zone svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika (PROPERTY Id No 95bis).
Obuhvaćanjem jugozapadnih padina brda Srđ, od istočne administrativne granice grada (uključujući hotel Belvedere) do Rijeke dubrovačke, uključivo 50 m od linije grebena brda prema unutrašnjosti, stvorene su pretpostavke za uspostavu dugoročnih prostorno planskih rješenja i mehanizama za provođenje i kontrolu zahvata u prostoru od utjecaja na vrijednosti i statusa dobra svjetske baštine.
Suradnjom Ministarstva kulture i medija i Grada Dubrovnika utvrđena je potreba izrade konzervatorske podloge koja će po prvi put cjelovito analizirati prostor povijesnog urbanog krajolika Dubrovnika, ocijeniti osjetljivost područja te utvrditi smjernice za umanjivanje ili otklanjanje negativnih utjecaja na OUV i na ostale sastavnice prostora. Istodobno, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uvodi pojam kontaktne zone koja okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koju se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra.
Metodološki pristup u izradi podloge prilagođen je obilježjima prostora, okolnostima izrade te stupnju dosadašnje konzervatorske obrade prostora, a podrazumijeva povezivanje nekoliko pristupa:
- koncepta povijesnog urbanog krajolika
- procjene utjecaja na baštinu
- integralnog planiranja
Pristup području kao povijesnom urbanom krajoliku uzima u obzir slojevitost kontinuiranog povijesnog razvoja, zatečena obilježja urbanog krajolika Dubrovnika i očuvanje naslijeđenih vrijednosti, uvažavajući potrebe razvoja. Cjelokupni prostor grada sagledava se u ukupnom današnjem stanju razvoja i zatečene urbane morfologije kao dinamički prostorni sustav koji se mijenjao kroz povijest pod utjecajem društvenih, političkih, gospodarskih i ostalih utjecaja. Osim na povijesnoj dimenziji, analiza prostora temelji se na specifičnostima urbanih i krajobraznih uzoraka te procjeni njihovog doprinosa OUV Dubrovnika s obzirom na iskazane kvalitete/doprinos, negativna obilježja i pritiske razvoja. Analiza ukupnog prostora na temelju ovih parametara rezultirala je prepoznavanjem područja zajedničkih obilježja te ocjenom stupnja njihove osjetljivosti.
Integralnim vrednovanjem i međudjelovanjem svjetskog dobra i njegovog urbanog okruženja po područjima zajedničkih obilježja utvrđuju se strategije očuvanja prihvatljivog okruženja povijesne jezgre grada od negativnih utjecaja na izvornost i cjelovitost dobra svjetske baštine. Ovi utjecaji mogu se pojaviti u različitim oblicima i stupnjevima intenziteta, odnosno mogu imati različiti učinak na pojedine sastavnice i atribute dobra svjetske baštine. Pojedini utjecaj može biti vizualni, fizički, izravan, neizravan, kumulativni, reverzibilni, ireverzibilni, trajni ili privremeni(…).
U pripremi i u fazama razrade konzervatorske podloge ostvarena je suradnja s Gradom Dubrovnikom, Upravnim odjelom za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Upravnim odjelom za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Zavodom za prostorno uređenje Dubrovačko neretvanske županije i Zavodom za obnovu Dubrovnika. Pripremna faza obuhvatila je definiranje opsega zadatka (ciljevi, mjerilo, baza podataka, resursi), prikupljanje i pregled stručne dokumentacije i podloga, te relevantne literature. Baze podataka sistematizirane u GIS sustavu sastoje se od prikupljenih i izrađenih različitih tematskih karata kartograma i tabličnih prikaza (katastarske i topografske karte, DOF- a, DMR-a, 3D model Dubrovnika, karta nagiba terena, hipsometrijske karte, prikaz vizualne izloženosti, prikaz geneze gradnje, razmještaj kulturnih dobara, prirodna baština i ostalo) te statističkih analiza gustoće gradnje i veličine građevnih čestica.
Temeljem ovakve analize i karakterizacije urbanih tipova ukupnog prostora utvrđene su smjernice prema vrednovanim parametrima osjetljivosti za novu gradnju, korištenje i namjenu prostora, izgradnju infrastrukture ta za postupanje s urbanim i prirodnim uzorcima. njihovom implementacijom u prostorno plansku dokumentaciju one dobivaju legitimitet, a temeljem Zakona o prostornom uređenju. Na području kontaktne zone koja se cijelim obuhvatom nalazi unutar administrativnog područja Grada Dubrovnika, središnju ulogu u provođenju mjera zaštite od negativnog utjecaja razvoja ima Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika.
Po implementaciji konzervatorske podloge, Generalnim urbanističkim planom će se po prvi put cjelovito sagledati međuodnos pojedinih entiteta graditeljske baštine s njihovim prostornim kontekstom te ostvariti pretpostavke za integralno upravljanje prostorom Dubrovnika kao povijesnim urbanim krajolikom sa svjetskim dobrom kao središtem i najvećom prostornom vrijednošću.
