HR PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE 2020
- Kultura i AV -
Hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU 8. travnja je sazvalo ad hoc
neformalnu videokonferenciju ministara kulture i medija Europske unije kako bi zajednički razgovarali o prvome valu primjene mjera uslijed COVID19 krize te razmijenili primjere dobrih praksi, kao i iskustva i izazove s kojima se susreću svi djelatnici u sektoru, a koji su se putem svojih udruženja obratili hrvatskom predsjedništvu i Europskoj komisiji. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Europske komisije - potpredsjednica Vera Jourova te povjerenici Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade i Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, koji su predstavili poduzete i planirane mjere. Ministri su se složili da je, zbog ozbiljnosti situacije i posebne ranjivosti kulturnog i kreativnog sektora, potrebno djelovati brzo, odlučno i koordinirano u cilju nalaženja zajedničkog i održivog rješenja za pomoć sektoru. Hrvatsko predsjedništvo zatražilo je Europsku komisiju da mapira situaciju u sektoru kako bi se mogla primijeniti ciljana i dugoročna rješenja te da europski programi i instrumenti budu usmjereni na kulturni i kreativni sektor, s posebnim naglaskom na fleksibilnost programa Kreativna Europa.
Photo: Josip Regovic/PIXSELL/EU2020
Kriza COVID-19 pogodila je sve dionike u kulturnom i kreativnom sektoru, od kulturnih institucija i filmskih produkcija do malih i srednjih poduzeća i samostalnih umjetnika. Od samoga početka pandemije države članice EU mobilizirale su se i započele s primjenom mjera za pomoć kulturnom i kreativnom sektoru. Većina mjera odnosila se na odgađanje ili ukidanje dijela fiskalnih i socijalnih davanja te izvršenja programa, ublažavanje uvjeta i rokova za otplatu zajmova, uspostavu posebnih fondova ili otvaranje postojećih financijskih instrumenata za financiranje samostalnih umjetnika te malih i srednjih poduzetnika, kao i poticanje prisutnosti kulturnih sadržaja na internetu.
U okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije usvojena je
Deklaracija ministara kulture i medija Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Švedske
o kulturi u doba krize COVID-19 slijedom održane ad hoc neformalne videokonferencije u travnju. Deklaracija je rezultat razmjene europskih iskustava i promišljanja o mjerama poduzetim za opstojnost kulture tijekom restriktivnih mjera koje su radikalno uskratile, a ponegdje i potpuno dokinule kulturnu produkciju.
Prikupljeni su podatci o mjerama i aktivnostima koje su države članice poduzele s ciljem pomoći kulturnom i kreativnom sektoru, od početak COVID19 krize do početka popuštanja restriktivnih mjera, posebno u zatvorenim prostorima. Imajući posebno u vidu specifičnost izvedbenih umjetnosti te audiovizualne produkcije, kao i rada kinoprikazivača i dinamike provedbe promotivnih aktivnosti te drugih specifičnosti, prikupljene su mjere provedene na nacionalnim razinama država članica, uključivo i mjere Europske komisije, koje su slijedom dopuna i revizija zaključene u 5. inačici revidiranog teksta te su u vidu tabličnog komparativnog pregleda, uz suglasnost država članica, javno dostupne. Komparativni pregled koristit će u daljnjem radu mapiranja europskog prijedloga mjera koje će se poduzeti u post COVID19 radu cjelokupnog sektora, a posebno u planiranju višegodišnjeg financijskog okvira te „novih“ programa, inicijativa i općenito smjernica rada Europske komisije, u izazovima nekih mogućih drugih i/ili sličnih globalnih kriznih situacija.
U svibnju je održana, druga po redu, videokonferencija ministara kulture i audiovizualne djelatnosti EU te Europske komisije u organizaciji hrvatskog predsjedništva Vijećem EU. Predstavljen je uvid u iskustva država članica nakon provedenih sektorskih mjera i gdje je potrebno dodatno djelovati. Posljedice će biti dugoročne te su koordinirano djelovanje i stalna razmjena informacija ključni. Ponukani i reakcijama samih dionika sektora, EU ministri su naglasili potrebu stvaranja zajedničkog europskog pristupa te primjene najveće moguće fleksibilnosti u financijskoj i praktičnoj provedbi programa Kreativna Europa, posebice u pripremi sljedećeg sedmogodišnjeg programskog razdoblja.
FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL/EU2020HR
Na oba sastanka istaknuta je izuzetno važna uloga medija i njihovih sloboda u ovoj krizi u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti, kao i vjerodostojnog i objektivnog izvještavanja novinara. U smislu povećane prisutnosti kulturnih sadržaja na digitalnim platformama uslijed nemogućnosti realizacije izvedbi uživo, ministri su pozvali na zaštitu autorskih prava i pravednu naknadu umjetnicima, a time i na pomnu primjenu Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama te Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu.
U okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u području kulture i audiovizualnih djelatnosti izdvojene su dvije prioritetne teme za pripremu
Zaključaka Vijeća: Upravljanje rizicima u području kulturne baštine i medijska pismenost u svijetu koji se stalno mijenja.
Planirano je
održavanje konferencija – upravljanje rizicima u kulturnoj baštini (u Dubrovniku); medijska pismenost (u Zagrebu) te mobilnost kao pokretač kulturnog i kreativnog sektora (u Rijeci) te drugih seminara i radionica na temu digitalizacije kulturne baštine, promidžbe audiovizualne produkcije, susreta međunarodnih organizacija u domeni arheologije, audiovizualnog stvaralaštva, međunarodnih odnosa, i drugih, u fokusu kulturnog i kreativnog sektora.
Zaključci o upravljanju rizicima u području kulturne baštine /
hrv. podsjećaju na važnost zaštite kulturne baštine od različitih vrsta rizika koji joj prijete (prirodne opasnosti, klimatske promjene te katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem). Zaključci također ističu da krize poput pandemije COVID-19 imaju veliki negativni gospodarski i društveni utjecaj na kulturni i kreativni sektor. Države članice se pozivaju da prepoznaju i primjene inovativne alate za brže utvrđivanje, sprečavanje te ublažavanje rizika u području kulturne baštine. Zaključci podižu svijest da prevencija i pripravnost na katastrofe zahtijevaju intervenciju i planiranje na svim razinama kako bi se primjereno moglo odgovoriti na moguće rizike.
U
zaključcima o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja /
hrv. prepoznaje se važnost medijske pismenosti s obzirom na sve veću izloženost građana velikom broju informacija, posebno tijekom globalnih kriza kao što je npr. trenutna kriza uzrokovana COVID-19. Države članice pozivaju se da poduzmu različite mjere kao što je primjerice razvoj pristupu cjeloživotnog učenja o medijskoj pismenosti za sve uzraste. Ključna važnost kvalitetnog novinarstva i potreba za utvrđivanjem učinkovitijih rješenja u borbi protiv dezinformacija, uz poštivanje slobode izražavanja, najvažniji su elementi istaknuti u ovim zaključcima.
U
zaključcima o izmjeni plana rada za kulturu (2019. –2022.) /
hrv. istaknuto je da je promicanje održivog razvoja ključno za budućnost Europske unije te su u skladu s time zaključci nadopunjeni u korist davanja prioriteta kulturi kao pokretaču održivog razvoja. Kulturna dimenzija održivog razvoja na EU razini važan je faktor u planiranju europske provedbene strategije za Agendu 2030.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU aktivno je nastavilo s pregovorima o programu
Kreativna Europa. Međuinstitucionalni progovori oko novog Programa, kako na tehničkoj tako i na političkoj razini, blokirani su od strane Europskog parlamenta na početku HR predsjedanja smatrajući spornim pregovora o raspodjeli sredstava unutar programa dok višegodišnji financijski okvir nije usvojen te horizontalno rješenje pitanja upravljanja programom kojeg očekuje od strane Europske komisije. EP se zalaže za: udvostručenje sredstava za novi program Kreativna Europa, naglašavanjem inkluzivne komponente programa, isticanjem važnosti glazbenog sektora te uvrštavanjem Orkestra mladih Europske unije i Europske filmske akademije među korisnike kojima se bespovratna sredstva mogu dodijeliti bez poziva na podnošenje prijedloga. Hrvatsko je predsjedanje na razini radnih skupina u više navrata razgovarala o nekim otvorenim pitanjima kao što je princip jednakog pristupa (Level Playing Field (LPF) no nije bila ostvarena kvalificirana većina država članica da se to pitanje raspravi.