- 30.12.2020. - Ministarstvo kulture i medija upućuje vlasnicima i korisnicima kulturnih dobara molbu da dostave podatke o štetama na kulturnim dobrima uzrokovanim potresima s epicentrom nedaleko Petrinje, te podatke o eventualnom pogoršanju već nastale štete prouzročene potresom u Zagrebu 22. ožujka 2020. na već popisanim i pregledanim kulturnim dobrima. Podatke sa sadržajem o štetama na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima potrebno je dostaviti na adresu: potres@min-kulture.hr >>> OBRAZAC - Prijava štete
Uslijed potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije došlo je do značajnih oštećenja velikog broja građevina, a među njima osobito su pogođene zgrade na području povijesne urbane cjeline Grada Zagreba i zgrade sa statusom pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra.
S obzirom na visoki stupanj ugroženosti, Ministarstvo je odmah pristupilo izradi metodologije za utvrđivanje i popis šteta na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima. Ministarstvo i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba početkom travnja formirali su operativne timove stručnjaka svih konzervatorskih odjela koji su obišli teren, napravili pregled stanja i stupanj oštećenja, popisali štete i propisali konzervatorske mjere zaštite. Nakon preliminarnog pregleda zgrada od strane ovlaštenih statičara na temelju protokola postupanja, konzervatorskih smjernica te u koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite RH završena je procjena stanja kulturnih dobara oštećenih potresom.
Način utvrđivanja šteta razrađen je prema metodologiji popisa i procjene ratne štete u Domovinskom ratu, procjene štete od potresa na dubrovačkom području 1979. godine, uz konzultaciju relevantnih međunarodnih dokumenata. Utvrđen je plan rada prema prioritetima u koja spadaju pojedinačno zaštićena kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te područje zone A kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba.
Pregledom štete na zgradama stečen je uvid u djelovanje potresa s obzirom na vrstu i tip zgrada, pojedinih konstrukcija i ostalih arhitektonsko građevinskih sklopova zgrada. Saznanja o utjecaju potresa na zgrade značajna su za konzervatorski pristup i planiranje cjelovite obnove.
Potres je prouzročio velike štete na povijesnoj urbanoj cjelini, osobito Donjeg Grada, Gornjeg grada i Kaptola te na pojedinačnim kulturnim dobrima, pretežno crkvama na širem gradskom području i susjednim županijama.
Na području šireg središta grada primjetna su značajna urušavanja elemenata zgrada kao što su dimnjaci, zabati, atike, jače istaknuti krovni vijenci i sl. Urušavanje navedenih elementa prouzročilo je znatnu štetu na pokrovima, krovištima i međukatnim konstrukcijama. Uništenjem karakterističnih stilsko-dekorativnih elemenata na zgradama u samom potresu te nužnim uklanjanjem labilnih arhitektonskih elemenata, narušena su karakteristična obilježja urbanog ambijenta Zagreba.
Jačina potresa izazvala je znatna oštećenja na većini zgrada na području povijesne urbane cjeline, vidljiva tek unutarnjim pregledom zgrada. Riječ je većinom o zgradama zidanim opekom s drvenim međukatnim konstrukcijama, a nastale su pukotine na spojevima zidova te zidova i stropova, dijagonalne i rjeđe tzv. X pukotine na pregradnim i nosivim zidovima, svodovima i stropovima uz otpadanje dijelova žbuke.
Najteže su stradale sakralne i zgrade javne namjene koje karakteriziraju prostori velikih raspona. Uglavnom se radi o zidanim građevinama s nosivim zidovima, stupovima i lukovima te svodovima različitih oblika kao Zagrebačka katedrala, Bazilika Srca Isusovog u Palmotićevoj ulici, crkva sv. Franje Asiškog, crkva sv. Katarine, Muzej za umjetnost i obrt i dr. Uslijed velikih pomaka i vibracija u nosivim strukturama nastale su značajna oštećenja na stropnim i vertikalnim konstrukcijskim i ne-konstrukcijskim elementima.
Karakter i stupanj oštećenja razlikuju se s obzirom na razdoblje gradnje, arhitektonska obilježja i tip zgrade, tehnike, materijale i kvalitetu gradnje te položaj, neposredno okruženje, karakteristike tla i temeljenja. Iako na području povijesne urbane cjeline Zagreba, tijekom potresa nije došlo do urušavanja gradskih blokova odnosno potpunih slomova konstrukcije pojedinačnih zgrada, ukupna šteta je široko rasprostranjena na velikom, gusto izgrađenom i arhitektonski osjetljivom urbanom području.
Osim zgrada, u potresu su nastale značajne štete na muzejskim i galerijskim zbirkama te sakralnim inventarima.
Pristup obnovi povijesnih zgrada koja je započela odmah nakon potresa, temelji se na konzervatorskom vrednovanju njihovih arhitektonsko-stilskih i građevinskih sastavnica. Imajući u vidu vrednovanje i značenje povijesne urbane strukture Zagreba te stanje zgrada i karakter nastalih oštećenja u potresu, pristup obnovi povijesnog građevinskog fonda bit će usmjeren prema građevinskoj, konstrukcijskoj i arhitektonskoj sanaciji.
Ministarstvo kulture i medija aktivno je sudjelovalo na izradi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Pravilnika te Programa mjera koji su donesen u rujnu i listopadu 2020. godine. Zakonom se uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije
.
Mjere zaštite kulturne baštine financirat će se dijelom iz nacionalnih sredstava, a dijelom međunarodnim sredstvima i sredstvima Europske unije.
Republici Hrvatskoj je iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje šteta od potresa nastalih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije odobreno ukupno 683.740.523,22 eura.
Centralno mjesto za prikupljanje podataka o nastaloj šteti na kulturnim dobrima za područje Zagreba je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba:
Kronološki slijed obavijesti:
| Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije |
 |
|
|
10.03.2023. - Na temelju članka 13. stavka 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 21/23.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. ožujka 2023. donijela je Odluku o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. |
| Odluka o proglašenju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije |
 |
|
|
22.02.2023. - NN 21/2023 (22.02.2023.) Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove, uklanjanje zgrada oštećenih odnosno uništenih zbog prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, novčana pomoć te se određuju nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi. |
| Donacija seizmičke opreme za rano otkrivanje potresa iz Japana za potresom pogođena područja |
 |
|
|
25.10.2021. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima, primila je u posjet direktora tvrtke Challenge Co. Kazua Sasakija i veleposlanicu Japana u Hrvatskoj Misako Kaji, povodom donacije seizmičke opreme za rano otkrivanje potresa koje je organiziralo Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Ministarstvo kulture i medija za potresom pogođena područja i područja veće seizmičke aktivnosti. |
| Povijesni kompleks groblja Mirogoj uvršten na popis 7 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi |
 |
|
|
08.04.2021. - Uz spomeničke lokalitete u Austriji, Grčkoj, Italiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Španjolskoj, multikonfesionalni kompleks groblja Mirogoj uvršten je u program 7 najugroženijih lokaliteta (7 Most Endangered) Europe Nostre i Instituta Europske investicijske banke koji uz podršku Kreativne Europe Europske unije osvješćuje javnost, procjenjuje štete, predlaže daljnje djelovanje te osigurava simboličnu potporu od 10.000 eura. |
| Prikupljanje podataka o utjecaju pandemije i potresa na kulturni sektor u RH |
 |
|
|
09.03.2021. - Pozivamo zainteresirane da ispune upitnik koji je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u suradnji sa Zakladom "Kultura nova" osmislilo u svrhu prikupljanja podataka o utjecaju epidemije COVID-19 i potresa na kulturni sektor u Republici Hrvatskoj radi osmišljavanja adekvatne financijske i profesionalne podrške kulturnom sektoru. |
| Uskoro prvi javni pozivi za korištenje EU novca za obnovu Zagreba |
.jpg) |
|
|
20.01.2021. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek najavila je da će prvi javni pozivi za povlačenje sredstava koje je Fond solidarnosti EU-a u iznosu od 683 milijuna eura namijenio za obnovu Zagreba biti objavljeni do kraja tjedna i odnose se na kulturnu baštinu.e
|
| Prva obavijest vezana uz potrese |
|
|
|
22.03.2020. - Niz potresa uzdrmao je Zagreb i sjeverozapadni dio Hrvatske u nedjelju ujutro. Ovakav niz izrazito jakih podrhtavanja doveo je do niza oštećenja na kulturno-povijesnoj graditeljskoj baštini kako na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima tako i na zgradama unutar zaštićene cjeline Grada Zagreba.
|
| Upute - kulturna dobra |
|
|
|
22.03.2020. - Sukladno novonastaloj situaciji uzrokovanoj potresom pročelnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Stipe Tutiš uputio je poruku svim nadležnim službama i operativi koja radi na raščišćavanju grada. |
Pisane vijesti
