Povrat kulturnih dobara
Povrat kulturnih dobara iz Republike Srbije, Republike Crne Gore otuđenih u vrijeme Domovinskog rata, od 1996. godine u cijelosti koordinira i do danas vodi Ministarstvo kulture i medija RH, njegovo Povjerenstvo za povrat kulturnih dobara.
Brojna otuđena kulturna dobra i umjetnine koje su se nalazile ili se još uvijek nalaze na području Republike Srbije, predmet su djelovanja posebnog međudržavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Republike Srbije. Imenovana međudržavna Povjerenstva, zadužena su za provedbu Protokola o povratu kulturnih dobara.
Protokol o povratu kulturnih dobara iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku, potpisali su ministrica kulture RH dr. sc. Andrea Zlatar Violić i ministar kulture Republike Srbije Predrag Marković, 23. ožujka 2012. godine, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, kojim se utvrdila i dinamika preostaloga povrata, ovisno o stupnju restauracije kulturnih dobara.
Potpisivanjem Protokola o povratu kulturnih dobara iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku, trebao se dovršiti se dugogodišnji rad na povratu kulturnih dobara, otuđenih u vrijeme Domovinskog rata, ujedno se time trebalo zaključiti i jedno od otvorenih pitanja između dviju zemalja.
Prema podacima iz procjene ratne štete nedostaje još 24.500 muzejskih predmeta iz 45 hrvatskih muzeja za koje se ne zna gdje se nalaze te da li su ti predmeti uništeni ili otuđeni i za koje ne postoji evidencija, niti su bili predmetom pregovora o povratu. Ukoliko se pojave na „crnom tržištu“ time se bave nadležne institucije, a to su MUP, Interpol i Europol.
Iz Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, i manjim dijelom iz Republike Crne Gore od 2001. do srpnja 2015. godine vraćeno je 29.734 pokretnih kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve (Vukovar - Gradski muzej i Zbirka Bauer; Franjevački samostan sv. Filipa i Jakova, privatna zbirka Paunović, te 12 kutija arhivskoga gradiva iz razdoblja 1879.-1945., Državnoga arhiva u Vukovaru; Memorijalni muzej Jasenovac (u suradnji s Muzejom holokausta SAD-a iz Washingtona); Ernestinovo - Likovna kolonija kipara naivca Petra Smajića; Dalj - Eparhijska kapela; Bobota - hram Sv. vmč. Georgija; Gradski muzej u Drnišu; Slano - Franjevački samostan sv. Jeronima, manastir Krupa; Arheološka zbirka iz Darde, Zbirka obitelji Desnica iz Islama Grčkog; arheološka građa Kninskoga muzeja; i dr.).
Protokolom o povratu kulturnih dobara iz RS u RH, koji su 2012. godine potpisali ministri kulture dviju država, utvrđena je dinamika povrata preostalih kulturnih dobara koja se još nije u cijelosti ostvarila te je dovršetak toga višegodišnjeg programa u završnoj fazi. Na inicijativu ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek u dogovoru s njenim srbijanskim kolegom, taj je proces nastavljen u ožujku 2017. godine.
Sukladno potpisanom Protokolu troškovi restauracije i konzervacije kulturnih dobara iz Republike Hrvatske, koja se od ranih 90-ih nalaze u institucijama i ustanovama kulture u Republici Srbiji, namiruju se iz sredstava Ministarstva kulture, informiranja i informacijskog društva Republike Srbije temeljem odluke ministra kulture Republike Srbije iz travnja 2006. godine te dijelom i iz sredstava Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Ministarstvo u okviru godišnjeg programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, a na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, kontinuirano financira obnovu pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, u okviru svojih proračunskih mogućnosti, pa tako i pravoslavnih crkava i manastira te osigurava sigurnosne uvjete, posebno za one u koje se vraćaju pokretna kulturna dobra.
Program povrata kulturnih dobara vodi Ministarstvo koje na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, kontinuirano financira obnovu SPC-a i manastira. Dinamika povrata kao i utvrđeni prioriteti dogovoreni su i odvijaju se u predviđenim rokovima. Povrat se dogovara slijedom i ovisno o stanju obnove i osiguranja sigurnosnih uvjeta za izlaganje kulturnih dobara u spomenicima kulture i ustanovama kulture u Republici Hrvatskoj (Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija, Šibensko-kninska i Zadarska županija) kao i o razini dovršenosti restauriranja kulturnih dobara koja se većim dijelom obavlja u Republici Srbiji.
Na sastanku međudržavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Republike Srbije, održanom 4. i 5. travnja 2017. godine u Konzervatorskom odjelu u Požegi i u Vladičanskom dvoru u Pakracu utvrđena je dinamika povrata preostalih umjetnina u Bobotu, Dalj, Koprivnu i Vukovar.
Temeljem zaključka sa ovog sastanka stručni tim hrvatskih i srpskih konzervatora i restauratora izvršio je pregled umjetnina iz Republike Hrvatske pohranjenih u Patrijaršijskom dvoru u Sremskim Karlovcima, a o svim navedenim prijedlozima iz Izviješća raspravljalo se i na sastanaku Međudržavnog povjerenstva 11. i 12. listopada 2017. godine, u Novom Sadu, Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije. Tom prilikom obavljen je pregled i pakiranje 45 ikona iz spc. u Vukovaru, Boboti, Dalju i Zadru, crkvi sv. Ilije., koje su vraćene.
Dogovoreno je da se na sljedećem sastanku Međudržavnog povjerenstva vrati preostale ikone iz spc-a i manastira na području Republike Hrvatske.
Od 2001. do 2018. godine iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku vraćeno je
ukupno 29.885 pokretnih kulturnih dobara u muzeje, crkve, manastire i arhive, dok se preostale veće cjeline za povrat odnose na riznice manastira Krka i Šibenika.
