24. lipnja 2022. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek s ravnateljicom Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković i glavnom savjetnicom Kristinom Vlašiček Novoselec predstavila je prvi Javni poziv za poticanje suvremenog plesnog stvaralaštva te nacrt prijedloga Zakona o kazalištima koji je upućen u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Jučer je naime prvi put otvoren
Javni poziv za poticanje suvremenog plesnog stvaralaštva kroz koji će Ministarstvo kulture i medija pružiti dodatnu financijsku potporu plesnim umjetnicima i omogućiti kontinuitet rada plesnih umjetnika. Podsjetivši kako je Ministarstvo pomoglo osnivanju studija plesa i iznimno vrednuje kvalitetnu i vitalnu hrvatsku plesnu scenu, Ministrica je istaknula kako će se kroz taj Poziv sufinancirati samostalni umjetnici i njihov koreografski rad i razvoj koreografskih alata u pripremi produkcije, istraživački procesi koji prethode samoj produkciji kao i edukacija, usavršavanje umjetnika te aktivnosti vezane uz postprodukciju.
Ministrica je podsjetila da je nacrt prijedloga Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi upućen u drugo čitanje u Hrvatski Sabor, a predstavljanje nacrta prijedloga Zakona o kazalištima koji je danas upućen u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću prenosimo u cijelosti:
„Vrijedeći Zakon o kazalištima usvojen je 2006. godine te se od tada nije značajnije mijenjao. U izradu novog zakona krenulo se imajući u vidu razvoj suvremene umjetnosti i kulture te je stoga
obavljanje kazališne djelatnosti bilo potrebno prilagoditi novim okolnostima i novim uvjetima, a čime će se osigurati kontinuitet i nesmetano obavljanje kazališne djelatnosti te potaknuti njezin razvoj. Na području Republike Hrvatske
uz 5 nacionalnih kazališta djeluje 32 javnih kazališta, 214 privatnih kazališta (od kojih je 195 umjetničkih organizacija i 19 trgovačkih društava) i 1 kazališna kuća.
Imajući u vidu da se kazališta i kazališne družine mogu osnivati kao ustanove, trgovačka društva i umjetničke organizacije, predloženim zakonom obavljanje kazališne djelatnosti o
mogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina.
Predloženim zakonom
jasnije se razgraničavaju ovlasti intendanta odnosno ravnatelja kazališta i kazališnog vijeća te se detaljnije uređuju kriteriji za članstvo u kazališnom vijeću (visoka stručna sprema kao uvjet; najmanje jedan član kazališnog vijeća nacionalnih kazališta kojeg imenuje osnivač mora biti istaknuti profesionalni dramski, baletni ili operni kazališni umjetnik).
U 2019. godini Ministarstvo kulture i medija sufinanciralo je profesionalnu kazališnu djelatnost s 19.770.000,00 kuna, amaterske kazališne programe s 1.185.000,00 kuna, međunarodnu razmjenu i suradnju profesionalnih programa izvedbene umjetnosti s 1.896.865,00 kuna te amaterske programe, uglavnom izvedbene, s 523.909,00 kuna. U 2019. godini financiralo je 62 programa profesionalnih kazališnih festivala (9.286.000,00 kuna) te 29 amaterskih (509.000,00 kuna).
Predloženim zakonom
definiraju se sredstva za rad javnih kazališta i javnih kazališnih družina koja je dužan osigurati osnivač na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana te se
uvodi model financiranja programa nacionalnih kazališta od strane Ministarstva kulture i medija vezan za mandatno razdoblje intendanta nacionalnog kazališta, a iznos sredstava za svaku godinu utvrđuje se ugovorom između osnivača, Ministarstva kulture i medija i nacionalnog kazališta.
Predloženim zakonom definira se status kazališnih umjetnika i način zasnivanja njihovog radnog odnosa te se predlaže, radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika,
zasnivanje radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme ili se omogućava njihov rad temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Sklapanjem autorskih ugovora odnosno ugovora o djelu po sezoni omogućuje se
veća fleksibilnost zapošljavanja onih koji ne žele ili ne mogu u radni odnos prema ugovoru o radu (samostalni umjetnici i oni koji već jesu zaposleni u nekom drugom kazalištu). Time se i pojedinim kazalištima omogućuje dinamičnije zapošljavanje/angažiranje umjetnika neovisno o sredstvima u proračunu osnivača za plaće.
Važno je naglasiti da dinamiku odnosno sredstva u proračunu za zapošljavanje putem ugovora o radu ne određuju intendanti/ravnatelji, nego osnivači (gradovi, županije).
Predloženim zakonom ugovor o radu na određeno vrijeme kazališni umjetnici sklapaju u pravilu na četiri godine, a iznimno prema potrebi programa ili projekta i na kraće razdoblje. Međutim, omogućujemo nakon toga zapošljavanje na neodređeno vrijeme što do sad nije bio slučaj i svi su kazališni umjetnici bili u nezavidnom položaju oko ostvarivanja nekih prava (posebno krediti itd.) S ovim je izravno povezano uvođenje revizije djelovanja koje se odnosi
isključivo na one umjetnike koji ne doprinose sukladno repertoarnom planu.
Predloženim zakonom uređuje se
revizija umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kako bi se utvrdilo jesu li sposobni umjetnički djelovati i doprinositi u provedbi predviđenog repertoarnog plana javnog kazališta odnosno javne kazališne družine čime se onemogućuje ostanak u kazalištima onim umjetnicima koji kontinuirano ne doprinose realizaciji programa odnosno obavljanju redovne djelatnosti ustanove. Stoga se predlaže da reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa provodi stručno tijelo svake četiri godine prema propisanim kriterijima.
Sastav, način rada i zadaće stručnog tijela kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća, ali prijedlozi strukovnih udruga su uneseni u uvodni dio zakona.
Zakonom o kazalištima iz 2006. godine ukinuta je obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti kazališnih ansambala umjetnicima koji više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici). Predloženim zakonom
detaljno se razrađuje uređenje statusa baletnih i plesnih kazališnih umjetnika koji zbog dobi više nisu u mogućnosti umjetnički djelovati i doprinositi kako bi se osigurala funkcionalnost kazališnih ansambala te kako bi se omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika.“
Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o kazalištima koje ostaje otvoreno do 25. srpnja 2022. godine, pronađite na poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=21037
Pisane vijesti
