U okviru stručne konferencije „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“, koja se održava u okviru predsjedanja Vijećem EU, a nakon uvodnih govora i prvog panela „Jesmo li spremni? Napredak u politikama i nove perspektive u spremnosti na djelovanje i prevenciji rizika“, održana su još dva panela u četvrtak, 27. veljače 2020. godine, u Dubrovniku.
Naziv drugog panela bio je „Šira perspektiva - zajednički izazovi i moguća područja djelovanja na EU razini“, a cilj panela bilo je upoznavanje s dostupnim EU alatima za smanjenje rizika inovacijama i upravljanjem, poticanje potpore uključivanja kulturne baštine u planove upravljanja rizicima međuinstitucionalnom suradnjom, izgradnjom kapaciteta, razvojem novih zajedničkih programa te proizvodnjom i širenjem podataka i dokumenata.
Predstavljen je i rad Reflection grupe za kulturnu baštinu kao i njihovih napora u smislu unaprjeđivanja suradnje na EU razini.
Moderatorica panela bila je Erminia Sciacchitano zadužena za međunarodne odnose u Ministarstvu za kulturnu baštinu, aktivnosti i turizam Talijanske Republike. Na panelu su sudjelovali voditeljica Sektora za kulturne politike DG EAC, Europske komisije Anne Grady, zatim viša savjetnica Odjela za kulturnu baštinu iz Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti Nizozemske Flora van Regteren Altena i savjetnica u Zavodu za kulturnu baštinu Flandrije Vera Ameels.
S ciljem identificiranja dobrobiti koje su rezultat međunarodne i europske koordinacije, uključujući primjere prekograničnih katastrofa održan je treći panel pod nazivom „Izgradnja kapaciteta za djelovanje i obnovu, I. dio: Rizici uzrokovani ljudskim djelovanjem“. Prijetnja spomenicima ljudske povijesti uzrokovana ratnim razaranjima aktualizira pitanje očuvanja baštine. Razgovaralo se i o konzervatorskim izazovima u obnovi hrvatskih gradova tijekom stradanja pojedinih spomenika na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine poput katedrale sv. Jakova u Šibeniku, Plitvičkih jezera i grada Dubrovnika u Domovinskom ratu.
Ugrožavanju baštine doprinosi i prenapučenost gradova, a kao primjer istaknuti su Venecija i Dubrovnik. Dio prenapučenosti gradova je posljedica turizma, a dio njihova obilježja ekonomskih središta kojima gravitiraju manja i ruralna okolna mjesta. Na panelu je istaknut i suprotan učinak, odnosno činjenica da gradske jezgre napušta lokalno stanovništvo te dolazi do zanemarivanja, propadanja i uništavanja baštinskih obilježja. Imperativ je stavljen na razmišljanje o učinkovitom i pametnom upravljanju ne samo rizicima, već i postojećim spomenicima kojima prijeti ugroza te onim obnovljenima kako bi se postignula ravnoteža i očuvala baština. Uključivanje upravljanja rizicima u području kulturne baštine u svakodnevno funkcioniranje institucija i društva, unatoč smanjenim ljudskim kapacitetima te visokoj predanosti i posvećenosti stručnjaka, prijeko je potrebno.
Treći panel pod nazivom „Izgradnja kapaciteta za djelovanje i obnovu, I. dio: Rizici uzrokovani ljudskim djelovanjem“ bavio se pitanjima ugroženosti kulturne baštine u izvanrednim okolnostima kao što su ratna razaranja, prenapućenost gradova i njihovo napuštanje, a zahtijevaju jačanje europske suradnje koja bi pridonijela učinkovitom upravljanju rizicima od katastrofe kako bi se postignula ravnoteža i očuvala baština.
Moderatorica panela bila je predsjedateljica INTERCOM-a Međunarodnog odbora za upravljanje muzejima, ICOM Goranka Horjan, a izlagao je načelnik Sektora iz Ministarstva kulture Francuske Bruno Favel, predavač iz Sveučilišta Notre Dame Paolo Vitti, predavač Sveučilišta u Oxfordu Neil Brodie, profesorica Sveučilišta u Maastrichtu Donna Yates, glavni konzervator za nepokretnu baštinu iz Ministarstva kulture Tomislav Petrinec i znanstveni savjetnik Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Nakon panela održana je projekcija filma 40 godina Zavoda za obnovu Dubrovnika. Konferencija „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“ održava se do 28. veljače 2020. godine u Dubrovniku u organizaciji Ministarstva kulture uz potporu Europske komisije, Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije.
Odabrana tema konferencije omogućuje raspravu na stručnoj teorijskoj razini o metodologiji ispitivanja i procjene svih vrsta rizika radi lakšeg donošenja odluka o očuvanju i korištenju kulturne baštine te optimalnog korištenja resursa. Teme panela fokusirane su na raspravu o metodama identifikacije, analize i određivanja prioriteta rizika kulturne baštine te posebice boljeg razumijevanja potencijalnih rizika, važnosti monitoringa, procesa prilagodbi, kao i brzi oporavak od ugroza te održivog očuvanja nakon obnove te prepoznavanja mogućnosti koje pruža participativno upravljanje kroz poticanje suradnje svih dionika u procesu upravljanja rizicima.
Program konferencije dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, na
poveznici.
Prijenos konferencije dostupan je na
poveznici.
Pisane vijesti
