Obuljen u Dnevniku o Prijedlogu zakona o obnovi Zagreba

27.08.2020.

18:41

Autor: Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

default error photo
U Dnevniku je gostovala ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek.
Glavna tema na sjednici Vlade bio je Zakon o obnovi nakon potresa i stambeno zbrinjavanje građana koji su ostali bez doma. Definiran je model prema kojemu će konstrukcijsku obnovu sa 60 posto financirati država, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici nekretnina. Novost je i socijalni kriterij.
U Dnevniku je gostovala ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek.

Ministrica je na početku govorila o Prijedlogu zakona o obnovi Zagreba koji je upućen u drugo saborsko čitanje. Ona je ujedno članica Radne skupine koja je radila na izradi prijedloga zakona.

Obnova će se financirati po modelu 60-20-20, a postavlja se pitanje koliko će građana biti oslobođeno plaćanja tih 20%.

- Teško je procijeniti o kojem se broju građana, ne znamo koliko će građana podnijeti zahtjevi. Ali svi koji se uklope u socijalni kriterij, a radi se o 200 tisuća kuna dohotka vlasnika, odnosno partnera, supruga, supruge, a tu su i invalidi Domovinskog rata i korisnici socijalne pomoći. Određena ograničenja postoje kod onih vlasnika koji imaju više nekretnina, ističe ministrica Nina Obuljen Koržinek na početku dodajući da žele pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

A što je s onima koji su krenuli u obnovu?

- Oni će imati pravo na refundaciju onog dijela troška koji se priznaje sukladno ovom zakonu, ako je rađeno sukladno kriterijima i tehničkim propisima.

Građanima se financirati "konstrukcijska obnova". Što to točno znači?

- U ovo ne ulazi unutarnje uređenje, sve ono što trebate uložiti u stan, primjerice parketi, pločice...Sve što se tiče interijera. Konstrukcija obnova znači ojačanje i statička obnova da zgrade postanu sigurne, to je javni interes te se to odlučila sufinancirati država.

Pitanje je i financijske konstrukcije za cjelokupnu obnovu dijelova Zagreba.

- Žurno smo reagirali sredstvima državnog proračuna, a paralelno smo radili na odobrenju zajma Svjetske banke za bolnice i škole. Dobili smo avansna sredstva iz Europskog fonda solidarnosti. U listopadu ili studenom očekujemo odluku o cjelovitom iznosu. Tu računamo na nekakvih 500-tinjak milijuna eura. Tražit će se i drugi izvori financiranja, zaduženjima. Računamo i na određena sredstva iz sljedeće financijske perspektive EU-a. Interes nam je obnoviti Zagreb da bude energetski učinkovit i protupotresno siguran.

Obnova je u velikom dijelu već započela, dodaje ministrica, a Zakon daje okvir za daljnji rad.

Očekuje i podršku oporbe u Saboru.

- Najveći dio primjedaba koji su bili izneseni kroz saborsku raspravu, ali i kroz raspravu svih dionika, najveći dio smo uvažili. Naravno da smo otvoreni i za eventualna poboljšanja, ali mislim da s ovim prijedlogom nudimo jedan cjelovit zakon. 

Osnovat će se i Fond za obnovu.

- Fond će osnovati Vlada u suradnji s dvije županije, to će biti operativno tijelo koje će unutar Vlade surađivati sa svim resorima, ali i s gradovima koji su nositelji prostorno-planskog planiranja jer oni imaju najbolje podatke i najdetaljnije podatke o potrebama i stvarnom stanju.

Šteta od potresa je 42 milijarde kuna. Pitanje je i prioriteta.

- Prioriteti su škole, zdravstvene ustanove, one zgrade koje predstavljaju opasnost... Kada gledate udio javnih zgrada u ukupnom broju oštećenih zgrada, on je relativno malen u postotku. Međutim, troškovi obnove, kada gledate velike zgrade te kulturna dobra, poput primjerice Zagrebačke katedrale, najviše će zapravo trebati sredstava za te javne zgrade. Ovaj Zakon je u prvom redu važan zbog naših građana, da se pokrene proces obnove, zaključuje Obuljen Koržinek.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!