U Hrvatskoj zaštićeno gotovo 9 tisuća kulturnih dobara – jedno na 425 stanovnika!

Foto: Nepokretna kulturna dobra upisana na UNESCO-ov Popis svjetske baštine
 

3. srpnja 2026. - S gotovo 9.000 upisanih kulturnih dobara na oko 3,8 milijuna stanovnika, Hrvatska ima približno jedno registrirano kulturno dobro na svakih 425 stanovnika, odnosno oko 235 kulturnih dobara na 100.000 stanovnika.

U posljednjih tjedan dana trajno su zaštićeni ljetnikovac Zamagna-Kisić u Dubrovniku, Umijeće pripreme tradicijske slastice Podremanca-Vrapčanske slatke svadbene pogače, Memorijalni sklop Krematorija u Zagrebu, a privremeno i dva arheološka nalazišta u Brodsko-posavskoj županiji: Godinjak-Jug i Brđani-Jug te  Palača Rapicio u Pazinu i Župna crkva Sv Vida u Grožnjanu.
 
Iako zbog različitih nacionalnih sustava zaštite nije moguće izravno uspoređivati broj kulturnih dobara među europskim državama, ovaj omjer potvrđuje iznimnu gustoću i raznolikost hrvatske kulturne baštine - od prapovijesti i antike, preko srednjovjekovnih gradova, raskošne renesansne i barokne arhitekture do industrijskog graditeljstva, a posebnu vrijednost čini i nematerijalna kulturna baština. Mnoga od tih dobara su vlasništvo građana, a ne isključivo države, jedinica lokalne samouprave, vjerskih zajednica i slično. Više od 7 od 10 kulturnih dobara u Registru čine nepokretna kulturna dobra, što potvrđuje bogatstvo hrvatske graditeljske, arheološke i povijesne baštine.
 
No, važno je istaknuti da se čak četiristotinjak urbanih i ruralnih kulturno-povijesnih cjelina kao što su Dubrovnik, Split ili selo Krapje vode kao jedinstveni broj u registru bez obzira na to koliko zgrada obuhvaćaju.
 
Hrvatska se ponosi i velikim brojem kulturnih dobara upisanih na UNESCO-ove popise svjetske baštine. Na UNESCO-ove popise upisala ukupno 31 kulturna dobara, a na popisu UNESCO-ovog programa Sjećanje svijeta upisane su 4 nominacije dokumentarne baštine. Ukupno su upisana 8 nepokretna i  23 nematerijalna kulturna dobra od čega na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva 19, na Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1 te u Registar dobrih praksi 3 nematerijalna kulturna dobra.

Hrvatska se ubraja među rijetke europske države koje vode jedinstveni nacionalni elektronički registar kulturnih dobara. Iako svaka država primjenjuje vlastite kriterije evidentiranja i zaštite kulturne baštine, hrvatski Registar predstavlja jedan od najcjelovitijih javno dostupnih informacijskih sustava jer na jednom mjestu objedinjuje podatke o nepokretnim, pokretnim i nematerijalnim kulturnim dobrima te dijelu arhivske i knjižnične građe. Na taj način su podaci o zaštićenoj kulturnoj baštini objedinjeni na jednom mjestu i dostupni javnosti putem Web Registra, što pridonosi većoj transparentnosti i jednostavnijem pristupu informacijama.
 
Ministarstvo kulture i medija, naime, vodi Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, javnu elektroničku knjigu koja predstavlja središnju bazu podataka o zaštićenoj kulturnoj baštini Republike Hrvatske. Riječ je o dinamičnom sustavu koji se svakodnevno nadopunjuje i ažurira u skladu s promjenama koje proizlaze iz postupaka zaštite kulturnih dobara. U Registar se kontinuirano upisuju nova kulturna dobra, evidentiraju izmjene postojećih podataka, istek privremene zaštite, prestanak svojstva kulturnog dobra te druge promjene propisane zakonom.
 
Zbog takvog kontinuiranog ažuriranja, broj kulturnih dobara u Registru nije stalan, već se svakodnevno mijenja. Podaci od 1. srpnja 2026. bilježe ukupno 8.992 kulturna dobra. Od toga se 8.651 kulturno dobro nalazi na Listi zaštićenih kulturnih dobara, dok je 341 kulturno dobro upisano na Listu privremeno zaštićenih kulturnih dobara.
 
Osim zaštićenih i privremeno zaštićenih kulturnih dobara, Registar obuhvaća i Evidenciju dobara od lokalnog značenja. Sastavni dio Registra su i inventarne knjige muzejskih predmeta koje vode javni muzeji, evidencije Hrvatskog državnog arhiva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te katalozi javnih knjižnica koji sadržavaju zapise o knjižničnoj građi sa statusom kulturnog dobra.
 
Javno dostupni Web Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske omogućuje građanima, stručnjacima, istraživačima i svim zainteresiranim korisnicima jednostavno pretraživanje podataka o nepokretnim i nematerijalnim kulturnim dobrima te javnom arhivskom gradivu i javnoj knjižničnoj građi. Za svako kulturno dobro dostupni su podaci o nazivu, pravnom statusu zaštite, registarskom broju, vrsti i klasifikaciji dobra, lokaciji, autoru, vremenu nastanka, nadležnom konzervatorskom odjelu, sažetom opisu, fotografiji, mjerama zaštite i obrazloženju njegove kulturne vrijednosti.
 
Prostorni podaci o nepokretnim kulturnim dobrima objavljuju se i u sustavu Geoportal kulturnih dobara Republike Hrvatske https://geoportal.kulturnadobra.hr/ na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija te su dostupni korisnicima putem mrežnih usluga pregleda i preuzimanja. Geoportal je povezan s konzervatorskim podlogama, najvećom reformom u području zaštite kulturne baštine koja donosi mjere zaštite za svako pojedino kulturno dobro (zaštićeno pojedinačno ili unutar kulturno povijesne cjeline). Sustav konzervatorskih podloga omogućuje svim građanima uvid u vrijednosti graditeljske baštine kao i u  mjere očuvanja, unaprjeđenja i mjere prihvatljivih promjena na razini kulturno-povijesne cjeline, njezine kontaktne zone, pojedinačnih gradskih predjela i svake  građevine unutar zaštićenog područja.

Inače postupak utvrđivanja statusa kulturnog dobra može pokrenuti Ministarstvo kulture i medija po službenoj dužnosti ili na prijedlog fizičke ili pravne osobe. Tijekom postupka provodi se stručno vrednovanje dobra, a prema potrebi pribavljaju se i mišljenja stručnih tijela i drugih nadležnih institucija.
Ako se utvrdi da dobro ispunjava propisane kriterije, donosi se odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra te se ono upisuje u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U pojedinim slučajevima, kada postoji potreba za hitnom zaštitom do završetka postupka vrednovanja, dobro može steći i privremeni status kulturnog dobra.

>>> Kulturna baština na UNESCO-ovim popisima