Održan deseti sastanak Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD/COP-10), 18. - 29. listopada 2010. godine, Nagoya, Japan

Jedan od najvećih uspjeha ove Konferencije je usvajanje novog protokola o pravednom i ravnomjernom korištenju dobara koja proizlaze iz korištenja genetskih izvora (ProtocolonAccesstoGeneticResourcesandtheFairandEquitableSharingofBenefitsArisingfromtheirUtilization (ABS)  - Nagoya Protokol) (http://www.cbd.int/cop/cop-10/doc/advance-final-unedited-texts/advance-unedited-version-ABS-Protocol-footnote-en.doc). Naime, usvajanjem ovog protokola osiguravaju se preduvjeti za učinkovitije ostvarivanje jednog od ciljeva Konvencije - pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Ovaj Protokol stvara okvir koji uravnotežuje pristup genetskim izvorima te pravedno i ravnomjerno korištenje, uzimajući u obzir važnu ulogu tradicionalnih znanja.

 

IISD/Earth Negotiations Bulletin (Franz Dejon)

Na sastanku je usvojen novi, desetogodišnji Strateški plan Konvencije za razdoblje 2011.-2020. (http://www.cbd.int/cop/cop-10/doc/advance-final-unedited-texts/advance-unedited-version-strategic-plan-footnote-en.doc), kao temeljni dokument za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti kako bi se očuvala biološka raznolikost te se pridonijelo ostvarenju temeljna tri cilja konvencije. Novi Strateški plan CBD- a sadrži 20 ciljeva (“Aichi Targets”) za smanjenje gubitka i pritisaka na biološku raznolikost, očuvanje biološke raznolikosti na svim razinama, poboljšanje i održavanje dobrobiti/usluga koje dobivamo od biološke raznolikosti te osiguranje jačanja kapaciteta.
 

Neki od najvažnijih ciljeva na koje su se stranke Konvencije obvezale su težiti potpunom zaustavljanju gubitka prirodnih staništa (barem prepoloviti gubitak), uključujući šume, zaštititi 17% površine kopnena i kopnenih voda te 10% mora i obalnih ekoloških sustava.

 

Strateški plan, kao sveobuhvatni okvir za očuvanje biološke raznolikosti, Stranke su se složile transponirati i implementirati u nacionalne strategije i akcijske planove očuvanja biološke raznolikosti u roku od dvije godine.

 

Također je usvojena Strategija za mobilizaciju resursa (Resource Mobilization Strategy) (http://www.cbd.int/cop/cop-10/doc/advance-final-unedited-texts/advance-unedited-version-resoruce-mobilization-en.doc) kojom su dane smjernice za različite načine financiranja u svrhu postizanja ciljeva Konvencije. Stranke su se obvezale povećati financijska sredstva za provedbu Konvencije

 

Važnost očuvanja biološke raznolikosti prepoznata je i od strane donatora koji su se obvezali na financiranje projekata za očuvanje biološke raznolikosti i postizanje ciljeva SP-a.

 

Uz usvajanje novog Strateškog plana, ABS Protokola i Strategije za mobilizaciju resursa, raspravljeno je i usvojeno preko 30 drugih Odluka kojima se definiraju načini i potrebe za učinkovitiju provedbu Konvencije i postizanje njenih ciljeva, prije svega na sljedećim poljima:- biološka raznolikost kopnenih voda 

- biološka raznolikost mora i obalnih ekoloških sustava

- biološka raznolikost planinskih područja

- biološka raznolikost šumskih ekoloških sustava

- zaštićena područja

- strane invazivne vrste

- održivo korištenje prirodnih dobara

- biološka raznolikost i klimatske promjene

- globalna strategija očuvanja biljaka

- strane invazivne vrste

Odluke usvojene na konferenciji su dostupne na sljedećem linku http://www.cbd.int/nagoya/outcomes/.

 

 

Paralelno s Konferencijom su se odvijala i brojna druga popratna događanja i predavanja (side event-i). Na WWF-ovom „side event“-u o ostvarivanju ciljeva za zaštićena područja (PartnershipApproachtoDeliveronProtectedAreaTargets) sudjelovali su i predstavnici hrvatske delegacije te predstavili aktivnosti na Programu rada na zaštićenim područjima Konvencije u Hrvatskoj. Programom „Zaštićena područja za živi planet – Ekoregija dinarskog lûka“ nastoje se stvoriti uvjeti koji će omogućiti uspješnu provedbu PoWPA (Program of Work on Protected Areas), i to u pet zemalja Ekoregije dinarskoga lûka (Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji).

 

 

 

Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), globalno prihvaćen temeljni dokument za zaštitu biološke raznolikosti, uspostavlja očuvanje biološke raznolikosti kao osnovno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva.

Biološka raznolikost nije ograničena samo na vrste biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama već uključuje i genetsku raznolikost unutar vrsta, kao i staništa te ekološke sustave. Važnost biološke raznolikosti očituje se u međuovisnosti svih živih organizama i njihovog uravnoteženog djelovanja kao ključa zdravlja planeta kao cjeline.

Stranke potpisnice su se obvezale na ostvarivanje tri cilja Konvencije:

 

1.     očuvanje sveukupne biološke raznolikosti

2.     održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti

3.     pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora

 

Treće izdanje Globalnog pregleda biološke raznolikosti (GBO 3), koji je na temelju nacionalnih izvješća država stranaka pripremilo Tajništvo CBD-a, pokazuje da međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene Konvencijom za smanjenje gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine, a svi indikatori ukazuju i na povećanje pritisaka na prirodu. Republika Hrvatska redovito priprema nacionalna izvješća o provedbi Konvencije te mjerama za ostvarenje tri cilja konvencije. Tijekom 2009. godine pripremljeno je 4. nacionalno izvješće za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Sukladno odluci donesenoj na CBD/COP 10, peto nacionalno izvješće potrebno je izraditi do 31. ožujka 2014.
 

Upravo zbog povećanih pritisaka na prirodu te neuspjeha u postizanju ciljeva Strateškog plana konvencije do 2010. godine, Ujedinjeni narodi su 2010. godinu proglasili Međunarodnom godinom biološke raznolikosti, kako bi se tijekom cijele godine provodile aktivnosti edukacije o važnosti očuvanja biološke raznolikosti. Na CBD/COP 10 usvojena je odluka kojom se Generalna skupština Ujedinjenih naroda poziva da razmotri proglašenje 2011.-2020. UN-ovim desetljećem biološke raznolikosti.