22. svibnja - Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

U svijetu se 22. svibnja obilježava kao Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj i kao Dan zaštite prirode.

Ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić istaknuo je kako želi, u ovoj godini, koja je posvećena očuvanju biološke raznolikosti, pozvati sve da ulože dodatne napore u očuvanje naših ugroženih zavičajnih vrsta i staništa, naših autohtonih pasmina životinja i sorti biljaka, u kojima se krije naše najveće bogatstvo, a bez kojih život nas i naše djece u budućnosti ne bi bio isti.

"Pozivam sve da zajednički nastojimo promijeniti odnos prema prirodi, jer samo u svijetu očuvane biološke raznolikosti moguće je imati stabilno i napredno društvo", poručio je ministar Biškupić.

Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti, ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek.

Konvencija o biološkoj raznolikosti, jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o zaštiti prirode, okvir je za globalnu zaštitu biološke raznolikosti i raznolikosti krajolika. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti kako bi se i budući naraštaji mogli koristiti potencijalima Zemlje. Na snazi je od 1993., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.
 


Pojam biološke raznolikosti označava svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Dosad je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, većinom sićušnih bića kao što su kukci. No, znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13 milijuna, a po nekim procjenama od tri do 100 milijuna.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovitoga i sveobuhvatnog popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste.

Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000. U Hrvatskoj obitavaju mnoge vrste životinja ugrožene u Europi, primjerice smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup.

Tu su i biljke runolist, gospina papučica, kockavica.

Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi s velikim brojem endema daje hrvatskom obalnom području međunarodnu važnost. Središta endemizma su i hrvatske planine, poput Velebita, s jednom od najpoznatijih endemskih biljaka - velebitskom degenijom.
 

 
Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj, mnoge njezine sastavnice izrazito su ugrožene.

Crveni popis ugroženih svojta, koji uključuje kategorije CR (kritično ugrožene), EN (ugrožene) i VU (osjetljive), među analiziranim biljnim i životinjskim skupinama navodi 1119 ugroženih svojta.

U sklopu obilježavanja Međunarodne godine biološke raznolikosti, u subotu, 22. svibnja, na Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan biološke raznolikosti, u zagrebačkom parku Maksimiru održat će se bogat edukativni program o važnosti očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti. Organizator događanja je Ministarstvo kulture RH u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, časopisom Geo, Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i javnom ustanovom "Maksimir". (Hina)

>> Program događanja u Maksimiru

Najave