Povežite se s nama

U fokusu

Varaždin: Novinari i mediji izloženi su strateškim tužbama usmjerenima protiv javnog djelovanja

Objavljeno:

- dana

S obzirom na to da je poplava SLAPP tužbi i tužakanja novinara i dalje jedan od ključnih problema medijskih i novinarskih sloboda, Ministarstvo kulture i medija RH nastavilo je u Varaždinu s održavanjem edukativnih radionica o problematici strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja.

Zadnja u nizu radionica održana je u srijedu, 12. listopada, u Regionalnom centru Pravosudne akademije u Varaždinu, okupivši brojne predstavnike hrvatskog pravosuđa i medija.

Podsjećamo, problem zlouporabe strateških – SLAPP tužbi prepoznat je u cijeloj Europskoj uniji. Stoga je Europska komisija 27. travnja 2022. objavila prijedlog Direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja“) i preporuke državama članicama o SLAPP tužbama.

One podrazumijevaju aktivnosti i edukacije, koje smo u Hrvatskoj, ne čekajući prijedlog Direktive, počeli provoditi još u srpnju prošle godine.

Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija i moderatorica radionica Jasna Vaniček-Fila, istaknula je kako je Republika Hrvatska osnivanjem Stručne radne skupine Ministarstva kulture i medija i održavanjem niza okruglih stolova i edukativnih radionica u Zagrebu, a zatim i u Splitu, Osijeku te sada u Varaždinu, među prvim državama članicama EU koje su se sustavno počela baviti problematikom SLAPP tužbi.

Podsjetila je okupljene da je MKM u Radnoj skupini radi suzbijanja SLAPP-a, okupilo predstavnike novinara, nakladnika, strukovnih udruga – HND-a i SNH-a, Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore, akademske zajednice, Ureda pučke pravobraniteljice te Ministarstva pravosuđa i uprave i resornog Ministarstva kulture i medija, pokrenuvši dijalog u stručnoj i općoj javnosti te razmjenu znanja i iskustava kako bi se pronašao učinkovit način za sprječavanje takvih tužbi.

– Već više od godinu dana radimo na tome i mislim da smo napravili stanoviti napredak – poručila je Vaniček-Fila te istaknula kako je zaključeno da je za sprječavanje i suzbijanje tužbi – koje obično dolaze s pozicija moćnih pojedinaca ili subjekata u društvu ne bi li zaustavili pisanje i govor o temama od javnog interesa – važno i ujednačavanje sudske prakse, te zajednička edukacija i sudaca i aktera.  

Dobra vijest je da Ministarstvo kulture i medija namjerava u novi Zakon o medijima implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi.

Izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Radne skupine MKM Romana Matanovac Vučković, istaknula je kako vjeruje da se takve tužbe mogu suzbiti pravilnom primjenom prava. Uzevši u obzir činjenicu da, kako se i navodi u kontekstu prijedloga Direktive EU, trenutačno nijedna država članica nema posebne zaštitne mjere protiv takvih postupaka, a ne postoje niti pravila za rješavanje SLAPP-a na razini Europske unije, kao niti usvojena jasna definicija SLAPP tužbi,  prof. Matanovac Vučković objasnila je da treba dobro promisliti i tome metodološki pravilno pristupiti.

– Da bismo sačuvali pravo na pristup sudu i pravo na tužbu, a istodobno odvratili od zloporabe toga prava, moramo ostvariti pravilan balans, a jedan dio ostvarivanja tog balansa je ispravna definicija SLAPP tužbe, one tužbe koja podrazumijeva zloporabu prava – zaključila je Matanovac Vučković.

Radionicu su svojim izlaganjima predvodili izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ujedno i član Radne skupine MKM, član Odbora stručnjaka za SLAPP te Odbora stručnjaka za integritet internetskih informacija Vijeća Europe, zatim izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta u Zagrebu te predstavnik Sindikata novinara Hrvatske Dušan Miljuš, oboje također članovi Radne skupine MKM.

U raspravi su sudjelovali predsjednik Županijskog suda u Varaždinu Zdravko Pintarić, suci Županijskog suda u Varaždinu Tatjana Ledinšćak-Babić, Tomislav Brđanović, Igor Pavlic, Amalija Švegović, sutkinja Općinskog suda u Čakovcu Nataša Miletić, predsjednik Županijskog suda u Bjelovaru Goran Milaković, viša sudska savjetnica Općinskog suda u Bjelovaru Anita Zelda, glavni urednik 24sata Ivan Buča i član RS MKM, predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave  i Ministarstva kulture i medija, članovi Radne skupine MKM te glavni urednici i novinari nacionalnih, regionalnih i lokalnih medija.

Tek će se vidjeti hoće li od ovakvih radionica uopće biti neke koristi jer novinari SLAPP tužbe ne mogu sami neutralizirati, s obzirom na to da ne mogu zaustaviti druge da ih tuže.

Više o svemu pročitajte OVDJE

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje