POŽEGA – Požeška knjižnica cijeli mjesec obilježava veliku obljetnicu, 170 godina požeške knjižnice, a u povodu toga održan je u dvorani HGK i stručni skup “Narodne knjižnice u novim prostorima – spoj tradicije i suvremenosti”.

Uz potporu Ministarstva kulture i Grada Požege na skupu su izlagali i predstavljali svoje primjere knjižničari iz cijele Hrvatske, posebice one knjižnice koje su tijekom zadnjih nekoliko godina dobile nove prostore, ili su adaptirale i osuvremenile svoje prostore, kao knjižnice u Pleternici, Rijeci, Zagrebu i Šibeniku. Jedan od takvih primjera je i Gradska knjižnica i čitaonica u Požegi, koja bi uskoro trebala dobiti na uporabu za svoje djelatnosti gotovo dvostruko veći, ali novim stremljenjima knjižnica, osuvremenjen prostor.

- Ovu temu prilagodili smo realnom stanju, budući da smo i sami u procesu adaptacije, a izlagači su nam iz cijele Hrvatske i iz dvije struke. S jedne je strane naša knjižničarska struka, a s druge arhitekti koji su radili na projektima knjižničnih prostora. Ako govorimo o knjižničnim prostorima, naravno, posljedično govorimo i razmišljamo i o knjižničnim programima, ali posredovanjem novih suvremenih potreba korisnika koji su sve zahtjevniji i sve konkretniji. Jer korisnici danas traže knjižnice koje su udobne za boravak, koje pružaju informaciju bilo da se radi o samoj knjizi ili o e-izboru građe, knjižnica jednostavno mora ponuditi ugodan prostor koji je informacijski dobro opremljen kako bi zadržala korisnika i konačno postala ono što je tendencija u suvremenom knjižničarstvu, a to je još jedan dodatni životni prostor za svoje građane – istaknula je Aleksandra Pavlović.

Upravo taj problem suživota knjižnice koja funkcionira u potpunosti i gradilišta istakao je i autor projekta požeške knjižnice, arhitekt Boris Vučić, te na neki način uz nedostatak dostatnog iznosa financijskih sredstava i opravdao višegodišnje radove na obnovi.

- Radimo od 2006. i upravo očekujemo jubilarnih deset godina. Radovi su krenuli s mnogo problema - od potpornih zidova do rušenja dvorišnih dijelova zgrade. S obzirom na to da je knjižnica i dalje u zgradi nemamo otvorene ruke tako da ta simbioza gradilišta i knjižnice nije sretna ni za koga. Iako je teško reći kada će biti gotovo, ono što očekujemo bit će dostojno Požege i njene tradicije. To je jedan povijesni objekt prema kojem se treba odnositi s poštovanjem jer je i sama zgrada zaštićeno kulturno dobro. Imamo mnogo respekta prema takvoj građevini i uz odličnu suradnju s konzervatorima ostvarili smo kombinaciju staroga i novoga. U konačnici, dobit ćemo veliki prostor koji će biti koristan za više namjena - rekao je arhitekt Vučić.

Na otvorenju skupa govorio je i požeški gradonačelnik Vedran Neferović, a o požeškim iskustvima izvijestila je u svom izlaganju i Jasenka Bešlić, viša knjižničarka. Tema joj je bila “Povjesnica požeške Knjižnice: od Čitaoničkog društva do Knjižnice bez zidova”. (AGM Kruna)