Vjesnik - Povrat umjetnina iz Srbije do kraja 2013. godine
Među umjetninama na crnom tržištu, za kojima tragaju ministarstva unutarnjih poslova obiju država i nacionalni odbori Interpola, nalaze se i Meštrovićeve vratnice crkve Presvetog Otkupitelja u Otavicama.
Do kraja 2013. godine Republika Srpska trebala bi vratiti Hrvatskoj nešto više od tisuću kulturnih dobara, uglavnom ikona i sakralne građe iz riznica, manastira i objekata Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Takav je dogovor postignut na nedavnom sastanku hrvatskoga i srbijanskoga međudržavnoga povjerenstva za povrat kulturnih dobara, održanom u Ministarstvu kulture u Zagrebu. Dugačkom popisu pridodano je i petstotinjak numizmatičkih predmeta i metalnih arheoloških nalaza s lokaliteta Burnum koji su odneseni iz Kninskog muzeja te arhivska i muzejska građa iz Državnog arhiva Vukovar i muzeja Benkovac.
FOTO: VJESNIK
Slika "Sveta obitelj s malim Ivanom Krstiteljem i sv. Jeronimom" Mate Celestina Medovića vraćena je 2009. godine u franjevački samostan Sv. Jeronima u Slanom
Prema podacima Ministarstva kulture, od 46.191 otuđenog (nestalog, opljačkanog) muzejskog predmeta iz 45 hrvatskih muzeja, sukcesijom su vraćena 25.252 kulturna dobra otuđena iz vukovarskog Gradskog muzeja i Zbirke Bauer, franjevačkoga samostana Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, iz Likovne kolonije kipara naivca Petra Smajića u Ernestinovu, Eparhijske kapele u Dalju, hramu Sv. velikomučenika Georgija u Boboti, Gradskoga muzeja u Drnišu, franjevačkoga samostana Sv. Jeronima u Slanom, privatne zbirke Paunović u Vukovaru, manastira Krka, Krupa i Dragović, arheološke zbirke u Dardi.
Gotovo pola nestalih umjetnina (22.000) ne može se vratiti dogovorima i pregovorima. Na crnom su tržištu umjetnina i predmet su potrage ministarstava unutarnjih poslova obiju država i nacionalnih odbora Interpola. Među njima su Meštrovićeve vratnice crkve Presvetog Otkupitelja u Otavicama, više od 6000 predmeta iz Memorijalnog muzeja Jasenovac, oko tisuću slika i skulptura iz Zbirke Bauer, dio građe iz karlovačkih etnografskih zbirki, likovne kolonije Ernestinovo, Muzeja grada Iloka...
Povrat kulturnih dobara počeo je 2001. godine, kad je jugoslavenska strana vratila više od 20.000 crkvenih i muzejskih predmeta u Gradski muzej Vukovar i dijelom franjevački samostan crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.
FOTO: VJESNIK ARHIVA
Program povrata kulturnih dobara iz Srbije i Crne Gore, otuđenih u vrijeme Domovinskog rata, od 1996. godine vodi Ministarstvo kulture, a od 2003. godine i Povjerenstvo za povrat kulturnih dobara. Na čelu tog povjerenstva je ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Branka Šulc, s kojom smo razgovarali o dugogodišnjoj bitci za umjetnička djela koja su ranih devedesetih godina odnesena u Srbiju radi "zaštite, restauriranja i konzerviranja".
Konzerviranje i restauriranje, kaže naša sugovornica, obavljalo se u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin, u kojima djeluju dvije najjače restauratorske radionice u Srbiji. Hrvatska strana međudržavnog povjerenstva imala je uvid u način rada, pohranu i deponiranje građe, pa tako pouzdano znamo da je restaurirano šezdeset posto djela koja su na popisu kulturnih dobara koja nam Republika Srbija treba vratiti do kraja 2013. godine.
FOTO: VJESNIK ARHIVA
Dio knjiga iz knjižnice franjevačkog samostana Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, vraćenih iz Zemuna 2004. godine.
"Međudržavno povjerenstvo je posljednjih godina ostvarilo vrlo dobru stručnu i kolegijalnu suradnju i pitanja smo rješavali bez poteškoća. Otvorenost prema suradnji i povratu bila je besprijekorna. Proces naizgled djeluje sporo, ali obostrano inzistiramo da se ne vraćaju kulturna dobra koja nemaju adekvatne uvjete, koja nisu restaurirana ili nisu obnovljeni manastiri i crkve u koja se trebaju vratiti.
FOTO: VJESNIK ARHIVA
Za Meštrovićevim vratnicama crkve Presvetoga Otkupitelja u Otavicama tragaju policija i Interpol
Prema dogovoru, srbijansko Ministarstvo kulture, informiranja i informacijskog društva restaurira i financira kulturna dobra koja su odnesena u njihove institucije, a hrvatska strana sudjeluje u restauriranju pokretnih dobara koja su u crkvama Srpske pravoslavne crkve i manastirima u Hrvatskoj. Ministarstvo kulture s velikom pozornošću obnavlja svu nepokretnu i dio pokretne baštine vezan uz Srpsku pravoslavnu crkvu: manastire Krupu i Krku, riznice, izložbeni prostor u Zadru, muzej u sklopu pravoslavne crkve u Šibeniku", napominje Šulc.
Dobra suradnja restauratora i uzajamno učenje važan su korak u napredovanju suradnje koja je otpočela na ružnim premisama, ali se, stjecajem pozitivnih okolnosti, razvila u dobrom smjeru. Potpisivanje protokola o povratu kulturnih dobara, koje se očekuje tijekom prosinca, važan je dokument za obje države koje će s ulaskom u Europsku uniju preuzeti i dio međunarodnih zakonodavnih obveza.
"Važno nam je da nemamo ovakvih opterećenja i nadam se da ćemo do kraja 2013. godine uspjeti vratiti preostali dio naše kulturne baštine. No ako sva kulturna dobra dotad ne budu obnovljena, morat ćemo produljiti rok", navodi Šulc.
FOTO: VJESNIK, HANS CHRISTOF VON IMHOFF
Stanje u Gradskom muzeju Vukovar 1995. godine snimio je Hans Christof von Imhoff iz istraživačke misije Vijeća Europe.
Među najvrjednijim umjetninama koje Hrvatska još nije vratila na svoj teritorij su ikonostasi iz manastira Krka, kulturna dobra iz riznice Srpske pravoslavne crkve u Zadru i Šibeniku, iz Slavonije, posebno Bobote, crkve sv. Georgija velikomučenika... Tu su i vrijedni dokumenti - arhivski, književni i likovni fond iz Dvorca Janković, kulturno-povijesnog spomenika koji je u punoj obnovi u Islamu Grčkome.
I tu završava popis hrvatskih kulturnih dobara rasutih po ustanovama Republike Srbije. Nedostupno nam je još 22.000 predmeta s crnoga tržišta kojima je teško ući u trag jer trgovinu otežavaju MUP-ove potjernice. Osim toga, pretpostavlja se da je dio kulturnih dobara zauvijek nestao u ratnim razaranjima. Zanimljivo je da od 2001. godine - kad je Hrvatskoj vraćen velik kontingent građe koja je diplomatskim kanalima iz Banje Luke prebačena u Muzej holokausta u Washintonu - policija nije ušla u trag ostatku materijala.
Pitanje je je li uopće sačuvan ili je, zajedno s drugim baštinjenim blagom, zauvijek uništen u ratnom vihoru.
JELENA MANDIĆ-MUŠĆET
VJESNIK, 03.12.2011.