1 na 1: Obuljen Koržinek o medijima, HNK, potpori umjetnicima

Kultura je sigurno jedan od najpogođenijih sektora za vrijeme pandemije, ustvrdila je ministrica kulture u emisiji. Hrvatska je jedna od rijetkih država u Europi koja je kulturu unatoč pandemiji odlučila držati otvorenom, kazala je. U razgovoru je otkrila kako će se napokon realizirati i druga scena u HNK te još jedna pokusna dvorana.

Gubici su ogromni, nedavna studija je, kazala je za primjer, pokazala da su u Europskoj uniji prihodi u izvedbenim umjetnostima pali više od 90 posto. Država je, kaže, brzo reagirala, pomogla je u prvom redu samostalnim umjetnicima izravnim potporama u prva tri mjeseca. Pomogli su, kazala je, i nezavisnim profesionalcima koji nemaju uređen status. Pokrenuli su natječaj za kulturu online, kroz poduzetništvo u kulturi omogućili su privatnim kazalištima i festivalima, posebno tijekom ljeta, da isfinanciraju prilagodbu "novom normalnom". Po prvi put su osigurali liniju kredita, za koje 100-postotno jamstvo osigurava država, za kulturne i kreativne industrije. Početkom ove godine, za prva dva mjeseca, ponovno su osigurali privatne potpore, odgovorila je na pitanje kako je država pomogla kulturi tijekom pandemije.

Muzeji i kazališta otvoreni

U Hrvatskoj su muzeji, kao i kazališta, otvoreni. Imali su za to, kaže Obuljen Koržinek, razumijevanje Stožera i HZJZ-a koji su s njima osmislili preporuke.

- Zaista ne bi bilo logično držati velike dućane otvorenima, gdje je puno veća gužva, a zatvarati muzeje. Ja mislim da je to u zemljama u kojima se išlo tim putem linija manjeg otpora, kazala je.

Imali su, kaže, nekih vrlo ružnih reakcija, posebno prema popularnijim glazbenicima u Hrvatskoj kada su zazivali pomoć.

- Nitko u tom trenutku nije razmišljao da taj pjevač ili pjevačica nije to govorio za sebe. Iza tih ljudi veliki je broj glazbenika, tehničara i ljudi koje mi ne vidimo i ne poznajemo, a oni su od danas do sutra doista ostali bez ikakvih prihoda, kazala je.

U planu druga scena HNK

Kompleks skladišta, depoa i radionica Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) koji se nalazi na zagrebačkoj Trešnjevci u potresu je teško stradao i najveći dio tog kompleksa je dobio crvenu naljepnicu. Neupotrebljiv je i nesiguran te se mora ići u rekonstrukciju.

- U sklopu te rekonstrukcije, a o tome su i prije postojali neki planovi i ideje koji se nikad nisu realizirali, realizirat ćemo napokon drugu scenu i još jednu pokusnu dvoranu. Prije nekoliko dana razgovarali smo sa zamjenicom gradonačelnika, gospođom Pavičić Vukičević, jer mi smo zajednički osnivači tog kazališta, da idemo u taj projekt. Vjerujem da ćemo riješiti taj povijesni problem, kazala je ministrica.

Problemi u HNK: "Očekujem da budu riješeni unutar kazališta"

Vezano za nedavna događanja u HNK, izražavanje nezadovoljstva dijela zaposlenika upravom, kazala je da misli kako je ta situacija pred rješavanjem.

- Jasno sam poručila da, što se mene tiče, odnosno Ministarstva kao jednog od osnivača, očekujemo da se svi oni koji imaju određene primjedbe na sadašnju upravu, odnosno možda misle da bi oni to bolje radili, kandidiraju na natječaju, kazala je poručivši da očekuje da se problemi unutar HNK rješavaju unutar samog kazališta.

- Ako postoje neki problemi komunikacijski, a postoje, treba ih rješavati civilizirano i unutar kazališta, kazala je.

- Dosta problema izvire i iz našeg zakonskog okvira. Mi smo pripremili tijekom pandemije nacrt Zakona o kazalištima, sada smo u zadnjim fazama usuglašavanja. Zajedno s novim Zakonom o financiranju kulture poslat ćemo ga uskoro u javnu raspravu, najavljuje.

Obnova nakon potresa

Ministarstvo kulture i medija napisalo je popis i procjenu štete na zgradama po međunarodnoj metodologiji, poduzelo hitne korake. Raspisali su javni poziv za financiranje sredstvima Fonda solidarnosti. Ministarstvo skrbi o otprilike 250 zgrada, kazala je ministrica.

- Očekujem da će ići obnova putem Ministarstva kulture i medija, međutim to su ogromni projekti, od Mirogoja, preko Katedrale, Muzeja za umjetnost i obrt, nove zgrade Povijesnog muzeja, zgrade Vlade, Sabora, brojnih ministarstava. Govorimo o oko 14 zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dakle, govorimo o ogromnim radovima koji su pred nama. Ovu godinu dana smo iskoristili za pripremu dokumentacije, snimanja, skeniranja podloge. Obnova pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara vrlo je složena i ja vjerujem da će se kroz koji mjesec početi intenzivno odvijati radovi, kazala je dodavši kako će se prvih 18 mjeseci obnova financirati sredstvima iz Fonda solidarnosti, a nakon toga će biti druga sredstva na raspolaganju, dijelom iz Plana za oporavak i otpornost, dijelom iz drugih izvora.

U Petrinji metodologija obnove baroknog središta Vukovara

Što se Banovine tiče, kazala je da su, osim Sisačko-moslavačke županije, procijenili štetu u devet županija, a najviše su stradale Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Zagrebačka županija. Prije desetak dana posjetila je Petrinju, pripremljen je plan za obnovu 32 pojedinačno zaštićene zgrade u centru. Cilj im je obnoviti središte Petrinje tako da se tom gradu sačuva identitet. Nažalost, razmjeri štete u Petrinji su toliki da će Ministarstvo slijediti metodologiju obnove baroknog središta Vukovara, kazala je.

Uloga javnog servisa

Zakon o elektroničkim medijima je pred drugim čitanjem, komentirala je također. Stvoreni su preduvjeti da se donese Nacionalni plan za medije, a za kraj ove godine Ministarstvo je najavilo upućivanje u proceduru novog, krovnog Zakona o medijima. Trebaju, kaže, vidjeti i što će sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predlažu određene mjere koje se tiču medija.

- Bit će financiranja i za medijsku pismenost i za profesionalno novinarstvo, kazala je.

Na pitanje kako ona vidi ulogu javne radiotelevizije, kazala je:

- Za mene je javni servis nešto što je ključna platforma za razvoj nacionalnih i kulturnih kreativnih industrija. Obično ljudi kada im se spomene televizija ili radio, prvo misle na informativni program ili neke specifične sadržaje koje žele pratiti. Informativne programe možete dobiti na različitim forumima, u različitim medijima, međutim ono što je specifikum i zbog čega javni radiotelevizijski servisi u Europi imaju tu ulogu i zašto imaju pravo na javno financiranje je zato što su zapravo oni glavni pokretači i audiovizualne industrije i stvaralaštva, kazala je.

- Pogledajte, recimo, program Hrvatske radiotelevizije naručio je dramsku seriju Novine koja je onda prodana Netflixu. Model kojim javne radiotelevizije u Europi daju umjetnički i produkcijski visokokvalitetne sadržaje, je upravo taj angažman neovisne produkcije. I zato je u direktivi koja uređuje to područje definiran minimalni postotak nezavisne produkcije. U nekim starijim vremenima televizije su bile osnovni producenti, oni su radili ono što se kaže "u kući", in-house, velike serije, dramski program. Danas su se ta vremena promijenila i danas su javni radiotelevizijski servisi generatori koji zajedno s partnerima stvaraju takve vrijedne sadržaje, dodaje.

O novinarstvu

Govoreći o ulaganju u profesionalno novinarstvo, kazala je da nije lako danas biti profesionalni novinar.

- Pritisci su veliki, i od oglašivača i od vlasnika. Ono što je nekad bila možda politika, danas su to neke druge silnice i neki drugi dionici. Mi ćemo sigurno u sljedećim godinama nastaviti pilot-projekt koji smo započeli s Vijećem za elektroničke medije. Vidim tu veliki potencijal, s jedne strane financiranje profesionalnog novinarstva, s druge strane i ulaganje u program medijske pismenosti, kazala je, dodavši da će biti ulaganja i u sustav provjere činjenica.

O budućoj transparentnosti vlasništva i financiranja medija

U daljnjem razgovoru, odgovarajući na pitanje o vlasnicima hrvatskih medija, kazala je kako je Hrvatska 90-ih godina otvorila svoje tržište u svim područjima, pa i u medijima.

- Imate privatne kompanije i ne možete ograničiti preuzimanja u tim kompanijama. Međutim, ono što ćemo napraviti novim Zakonom o elektroničkim medijima, a onda i novim Zakonom o medijima; puno preciznije definirati obvezu javnog deklariranja vlasništva i izvora financiranja, kazala je.

Kaže i kako ima povjerenja u građane i društvo da prihvate s vremenom ono što je vrijedno, a odbace ono što je manje vrijedno.

- Ako vi vidite u konkretnom slučaju, da iza nekog medija stoji neki vrlo jasni interes koji se onda reflektira u toj uređivačkoj politici, a da je i vlasnički i financiranjem vezan, bilo uz nekog dionika koji ima neki komercijalni interes, ili nekoga tko ima neki politički interes, za očekivati je da će u demokratskom društvu takav medij izgubiti povjerenje. Ako nemate povjerenje, nemate publiku, ako nemate publiku, nemate oglašavanje, zaključila je.

Kazala je i kako će Zakonom o elektroničkim medijima obvezati lokalne samouprave da oni koji financiraju medije, to moraju činiti putem javnih natječaja po nekim javno objavljenim kriterijima.

Ima, ustvrdila je, medija koji vrlo jasno zastupaju određene pozicije.

- I vi zapravo znate, kad pratite sadržaj, da netko tko vas informira polazi s nekih pozicija koje možda nisu baš potpuno neutralne. I to je legitimno sve dok to nije manipulacija i dok se netko ne skriva. Nedavno smo imali jednu situaciju gdje je jedan vrlo očiti privatni interes jedne kompanije jako promoviran kao nekakvo zalaganje za neko opće dobro. Tu treba uvijek biti oprezan, kazala je.

O prijeporima oko spomenika holokaustu

Komentirala je i spomenik holokaustu koji je izazvao prijepore. Napomenula je kako je riječ o odluci Grada Zagreba te da to nije bilo u djelokrugu Ministarstva kulture i medija, kao ni Komisije za vjerske zajednice čija je predsjednica.

- Koliko sam pratila u javnosti, odvijale su se polemike na dvije razine. Prvo je bilo pitanje u odnosu na autorski rad kipara koji je osmislio taj spomenik, je li to izvorno ili ne. A s druge strane, prigovori članova židovske zajednice - je li to rađeno u suradnji s njima ili nije. S obzirom na to da je to projekt Grada Zagreba, ja se ne bih u to previše miješala. Što se tiče pitanja radi li se o izvornom radu ili možda o nekoj kopiji, nisam za to kompetentna, to moraju reći stručnjaci, kazala je.

Na kraju emisije Romano Bolković upozorio je gledatelje da ne nasjedaju na reklame za kojekakve lijekove ili trgovinu kriptovalutama, u kojima se pojavljuje njegov lik.

Pogledajte razgovor: