Uz Dan Grada Dubrovnika i Festu svetog Vlaha , danas je u Kazalištu Marina Držića održana svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na kojoj su laureatima Nikoli Obuljenu, Maji Nodari, fra Piju Pejiću i Družbi sestara franjevki od Bezgrešnog začeća uručene gradske nagrade. Uz izaslanicu predsjednika Republike Hrvatske i savjetnicu za ljudska prava Melitu Mulić, sjednici su među ostalima nazočili i izaslanica predsjednika Vlade RH, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Branko Bačić, saborski zastupnik Božo Petrov, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, državni tajnik Frano Matušić, župan Nikola Dobroslavić, predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović, predstavnici gradova i općina Dubrovačko-neretvanske županije gradova prijatelja Dubrovnika , predstavnici vjerskih zajednica te predstavnici javnog i političkog života.. Tom je prigodom prikazan i film 'Od feste do feste 2017.-2021.'
Okupljenima se uvodno obratio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica: Održali smo rekordne 36 sjednice Gradskog vijeća te 204 točke dnevnog reda, većinu izglasali 'za', a u vijećnici proveli 81 sat u posljednjih godinu dana. Uveli smo elektronsko praćenje sjednica, a niz je dobrih odluka koje smo zajedno donijeli, na dvije sam posebno ponosan - osnutak ustanove Muzeja Domovinskog rata te raskid koncesije za tvrđavu Imperial s tvrtkom Razvoj Golf. Izgradnjom ceste Osojnik-Most ostvarili smo preduvjete za daljnji razvoj Dubrovnika, te stvaranje poduzetničke zone. Neraskidiva je veza našeg Grada i svetog Vlaha, koju slavimo 1049. put. U vrijeme sveprisutne svjetske krize vrijeme je da se preispitamo, kako pojedinačno tako i kao zajednica, istaknuo je Potrebica.
Gradonačelnik Mato Franković pozdravio je nazočne tradicionalnim pozdravom za Festu svetog Vlaha. - Pozdravljam vam danas uoči dana ki dohodi nam jednom na godišnje, slavimo nebeskog zaštitnika sv. Vlaha! – kazao je gradonačelnik dodajući kako vjeruje da je u srcima svih prisutna mala žalost jer našu privrženost parcu iskazujemo na čudan način, udaljeni jedni od drugih.
- Može nam se činiti i da je takav način davanja hvale svetome Vlahu posve neprikladan, ali na umu moramo imati spoznaju da je sve u ovom životu podložno mijenama. Jedino se tkivo jednog naroda izraslo kroz stoljeća ne može promijeniti. Štovanje svetoga Vlaha u ovom kraju i u jezgri dubrovačkog puka duboko je utkano, jačalo je kroz stoljeća da bi postalo još čvršćim, neuništivim. Ta tradicija prometnula se u važni dio dubrovačkog identiteta, ona je simbol naše povijesti, zrcalo sadašnjosti, ali i zalog na kojem gradimo budućnost. Festa se kroz pasala stoljeća mijenjala te da je zasigurno bilo trenutaka i događaja izvan kontrole naših predaka. Brojne neprilike i strahote nisu kroz povijest zaobilazile drevni Grad. Dubrovnik je prije više od 350 godina prirodnom silom uništen gotovo do temelja. Pred trideset ljeta barbari su ga pokušali spaliti i zatrti sve što ga čini velikim i zbog čega ljudi iz cijelog svijeta pristižu diviti se njegovoj harmoničnoj ljepoti. Nisu nam bile strane ni zdravstvene epidemije. I s njima su se naši stari znali nositi, kudikamo uspješnije od mnogih većih i snažnijih država tadašnjeg svijeta, uvodeći revolucionarne mjere i uspostavljajući nove standarde u borbi protiv zaraznih bolesti. U tome su uspijevali jer su se, uz zagovor svetoga Vlaha, uzdali i u savezništvo i u svoje sposobnosti. Danas se nad vrata Grada nadvila neka nova prijetnja. Stoji tu pred nama, nimalo prijetvorna, nego konačno potpuno razotkrivena. Zato je važno da ostanemo čvrsti i budemo složni u obrani najvrjednijeg što imamo – ovog Grada i kamena od kojeg je satkan, prostora stvorenog nebeskom rukom. Jer On je naš dom, drugog doma nemamo niti ga tražimo. Dubrovnik je uvijek rado, raširenih ruku i otvorenog srca prihvaćao sve koji mu žele dobro, koji poštuju duboke brazde njegova pečata, koji razumiju koliko je snažno to ime i kakvo bogato naslijeđe u sebi krije. Nažalost, među njima ima i onih koji se ne ustručavaju koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi namirili svoje osobne interese. Njima jasno kažemo – nećete u tome uspjeti. Briga o javnom dobru nije samo naša obaveza i dužnost, ona je najveća čast i privilegija. Dugujemo je hrabrim hrvatskim braniteljima i svima koji su svoje živote dali za slobodu, onima koji su prkosno patili dok je Dubrovnik krvario i onima koji će poslije nas se naći na ovom istom mjestu i prosuđivati o tome kako smo skrbili o Gradu. Uzdamo se u umijeće naših predaka i zaštitu starca sijede brade koji u svojoj ruci čvrsto drži i čuva svoj grad, ne puštajući ga ni u burama ni neverama .Svi će vjetrovi jednom utihnuti i sve će nevere morati pasti, a ovaj Grad će ostati tu iza nas. I sigurno će snivati u šaci našeg sveca. Poklonimo mu zato našu hrabrost, duboku posvećenost i ustrajnost u radu za opće dobro, nikad ne odustajući od onoga što je za Dubrovnik najbolje - kazao je među ostalim Mato Franković te se zahvališi suradnicima i, političkim partnerima te svim gradskim vijećnicima. istaknuo što je gradska uprava u protekle četiri godine napravila u Dubrovnika. - Svima vama, svim građanima, ovogodišnjim laureatima, našim pomorcima, Dubrovčanima izvan Domovine i svim dragim gostima i prijateljima Grada čestitam blagdan svetog Vlaha i Dan Grada Dubrovnika. Živio sveti Vlaho! - čestitao je na kraju blagdan Svetog Vlaha dubrovački gradonačelnik
Dubrovačne su tom prilikom pozdravili župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, izaslanica predsjednika Vlade RH, Nina Obuljen Koržinek čiji inače otac, Nikola Ćićo Obuljen danas dobiva Nagradu za životno djelo, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora, saborski zastupnik Branko Bačić, izaslanica predsjednika RH, Melita Mulić,
-Za mene je svaki dolazak u Dubrovnik festa. Dugujem mu zahvalnost za sretne dane djetninjstav i odrastanja. Tako je i ovogodišnja proslava Feste sv. Vlaha za mene festa iako se održava u sjeni borbe s pandemijom. Tijekom proteklih 10ipo stoljeća otkako se festa slavi bilo je svakojakih teških iskušenja, ali stanovnici ovog grada uvijek su ih uspješno prevladali. Pandemija je nanijela velike štete, a Dubrovnik je to osjetio kao izostanak turističke sezone. Uz osnovni prioritet očuvanja zdravlja, moramo održati i gospodarski život i sačuvati radna mjesta. Važno je osmisliti suživot zajedno s ovim virusom i kad pandemija završi. Vlada je poduzela mnoge mjere održavajući ravnotežu između sprječavanja pandemije i održavanje gosppodarskog života. Poduzeli smo brojen korake, stavljajući zdravlje ljudi na prvo mjesto. Trudimo se balansirati između zaštite zdravlja i zdravlja gospodarstva – istaknula je ministrica Nina Obuljen Koržinek naglasivši kako se ne smijemo opustiti kako ne bi zbog loših odluka ugrozili i ovu turističku sezonu.
Izaslanica predsjednika RH Zorana Milanovića i savjetnica za ljudska prava Melita Mulić istaknula je kako je Dubrovnik imao je veliko značenje za hrvatsku i europsku povijest. - Brojna imena proslavila su ovaj grad te su izraz zajedničkih europskih vrijednosti. Onih na kojima danas gradimo državu i društvo. ovo je prilika kada se sa zahvalnošću sjećamo obrane Grada i svih dubrovačkih branitelja. Bogata povijest grada podsjeća nas na vrijednosti slobode koja je najveća vrijednost i najveća odgovornost. Na to nas i Festa podsjeća svake godine. Tim više jer se održava u okviru pandemije koronavirusa. Sloboda je uvjet bez kojeg ne možemo kreativno razvijati osobne potencijale, kao i potencijale grada. To je uvjet bez kojeg ne možemo živjeti punim plućima- istaknula je Melita Mulić.
Na kraju Svečane sjednice laureatima su dodjeljene Nagrade Grada Dubrovnika.
Nikola Obuljen dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika za životno djelo'' za izniman doprinos u aktiviranju i radu Zaklade ''Blaga djela''. Kao rezultat rada i zalaganja Nikole Obuljena, Zaklada ''Blaga djela – Opera pia'', sa sjedištem u Dubrovniku, upisana je u Zakladni upisnik rješenjem Ministarstva uprave RH od 24. lipnja 1997. godine. Ova Zaklada, naime, u različitim je oblicima u Dubrovniku djelovala još od 14. stoljeća, a uz sva povijesna previranja i različite faze postojanja zadržala je svoj kontinuitet te je u konačnici trebalo formalizirati njezino djelovanje u neovisnoj Republici Hrvatskoj. Još 1995. Nikola Obuljen, kao tadašnji gradonačelnik i zastupnik u Hrvatskom Saboru, stavio je sebi u zadaću dokazati kontinuitet rada i djelovanja Zaklade što je zahtijevalo veliku upornost, angažiranje, pa i lobiranje u tadašnjim ministarstvima jer da Obuljen kojim slučajem u svojim nastojanjima nije uspio i da nije uspio dokazati neprekinutost u njezinom radu, Zaklada ''Blaga djela'' danas ne bi postojala. Odnosno, sva njezina imovina postala bi imovinom države, a budući da Zaklada cijeli svoj prihod troši isključivo na području grada Dubrovnika to bi, po podacima iz 2019., značilo svake godine oko 10 milijuna kuna manje za razne projekte potrebitima koje Zaklada danas provodi. Nikola Obuljen je odmah po upisu Zaklade u Registar, još 1997. godine, podnio zahtjev za vraćanje oduzete imovine. Tek 2004. Zakladi su vraćeni prvi poslovni prostori i od te je godine Zaklada počela ostvarivati vlastite prihode s kojima je mogla započeti sa svojom aktivnošću na planu socijalne skrbi za potrebite. Prvi upravitelj Zaklade ''Blaga djela'', imenovan rješenjem Ministarstva uprave, bio je upravo gospar Nikola Obuljen koji tu funkciju volonterski obnaša sve do kraja 2020. godine, a odlukom Upravnog vijeća u siječnju 2021. proglašen je njezinim doživotnim počasnim upraviteljem.
mr. sc. Maja Nodari dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u očuvanju i promicanju kulturno povijesne baštine Dubrovnika. Radijska urednica, povjesničarka umjetnosti, konzervatorica i izvrsna promicateljica dubrovačke baštine i kulture, autorica je brojnih ciklusa radijskih emisija, posebno projekta RADIO DUBROVNIKA Hrvatskoga radija „BAŠTINA" već punih 30 godina neprekidnog trajanja. Uz važne datume i ugledna imena, Baština s osobitom simpatijom bira male i «obične» sekvence ljudskoga svakodnevlja, pomirujući zahtjevni odnos znanstvenog i popularnog. U suradnji s tonskim snimateljima, autorski je proizvela upečatljiv broj od 1560 emisija, koje od 2004. godine preuzima Glas Hrvatske, odašiljući ih širom svijeta. Maja Nodari je kroz svoju cjeloživotnu radijsku, znanstvenu, publicističku, posebno konzervatorsku praksu i karijeru tijekom niza godina upoznala, opisala i interpretirala čitav niz spomenika i ambijenata, strukom i ljubavlju vezana uz dubrovačko kulturno nasljeđe, postavši njegovom promotoricom. Maja Nodari i u mirovini nastavlja sudjelovati u kulturnom i društvenom životu Dubrovnika, baveći se povijesnim temama kroz suvremenost, posebno učestalom nasilju nad postojećim urbanim prostorom i prirodom, čineći to na način stručnog i oštrog promatrača, plasirajući teme kroz medije radija i tiska, sloveći kao „osoba sa stavom“. Za svoj je rad na zaštiti spomeničke baštine u vrijeme Domovinskog rata, javnim djelovanjem, za obogaćivanje i čuvanje hrvatske kulture i kulturnog identiteta, odlikovana 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2012. primila je godišnju nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu. Za izniman doprinos i predanost radu, razvoju, zaštiti i promociji kulturne baštine primila je Priznanje Hrvatske udruge povijesnih gradova 2018. godine. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva konzervatora, Matice hrvatske, te Društva prijatelja dubrovačke starine.
dr. sc. fra Pio Pejić dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“za značajan doprinos duhovnom i kulturnom životu Grada. Ove godine navršilo se 50 godina kako je fra Pio Mate Pejić došao na službu u samostan Male braće u Dubrovniku i ova obljetnica je prigoda za prisjetiti se djelovanja ovog samozatajnog franjevca koji je svojim životom i radom značajno doprinio duhovnom, kulturnom i zdravstvenom životu Grada. Fra Pio Mate Pejić rođen je 1937. godine u Sovićima, u Bosni i Hercegovini gdje je završio osmogodišnju školu, a Klasičnu gimnaziju u Zadru i Pazinu. Teologiju je studirao u Zagrebu i Zadru, a 1968. godine doktorirao je na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu. Za vrijeme obnašanja službe kapelana bolnice u Dubrovnikufra Pio je toplim riječima utješio tamošnje bolesnike i bio im pomoć i utjeha u njihovim teškim životnim trenucima. Na kulturnom planu djelovao je kroz Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Dubrovnik gdje je obnašao skoro sve upravljačke dužnosti, između ostalog i onu predsjedničku u razdoblju od 1997. do 2001. godine. Na znanstvenom planu fra Pio je također bio vrijedan i vrlo priznat znanstvenik. Napisao je brojne znanstvene članke koji su objavljeni u ponajboljim znanstvenim časopisima, a posebno se isticao u pitanjima crkvenog prava. Od brojnih nagrada i priznanja koja je dobio za svoj rad fra Pio s ponosom ističe odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franja Tuđmana, koje ga je Redom hrvatskog trolista odlikovao za osobite zasluge u ratu i izravnoj ratnoj opasnosti za Republiku Hrvatsku.Dodjela priznanja Nagrada Dubrovnika ovome velikom čovjeku i dobrotvoru je primjerena zahvala za njegova dobročinstva i kruna njegova doprinosa Gradu.
Družba sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika dobitnice su „Nagrade Dubrovnika“ zahumano djelovanje, služenje drugima i čuvanje duhovne i kulturne baštine.
Sestre franjevke od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika, izvorna dubrovačka i hrvatska redovnička ženska zajednica, danas družba papinskog prava, nastala je na temeljima franjevačke trećoredske zajednice koja se na Dančama spominje već 1458. godine kao MantellateFrancescane. Te pobožne djevojke (pučanke), nastanjene uz crkvu Svete Marije od milosti na Dančama, služile su Bogu posvećujući se molitvi i službi bližnjima, obavljajući djela milosrđa. U početku su pomagale bolesnicima smještenim u ondašnjem lazaretu, a kasnije pohađajući bolesne i umiruće po gradu. Arhivski dokumenti, nakon preseljenja karantene (lazareta) s Danača u istočni dio grada (na Ploče) u 17. stoljeću, spominju dumne (redovnice) na Dančama kao čuvarice crkve i groblja. Prema dokumentima iz 1709. ta zajednica nosila je službeni naziv Dumnetrećoredice sv. Franje. Dubrovački biskup Josip Marcelić 1923. dekretom je za poglavaricu te zajednice imenovao Margaritu Milin. Iz te trećoredske zajednice razvila se današnja Družba sa skraćenim nazivom „sestre Dančarke“.
Kako stoji u Konstitucijama Družbe, glavni njezini ciljevi, kao i svake pojedine sestre, su: „ustrajno nastojati oko vršenja savršene ljubavi po opsluživanju evanđeoskih savjeta“.
Družba danas broji 50 članica koje žive i rade u zajednicama kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta. U skladu sa svrhom i karizmom Družbe, sestre svoje poslanje ostvaruju u radu s djecom u predškolskim i školskim ustanovama, u župskom apostolatu, u odgojnom radu s mladima, brigom za stare i nemoćne, te radom u medicinskim ustanovama. Sjedište Vrhovne uprave Družbe nalazi se u kući Matici na Dančama, a vrhovna poglavarica Družbe je sestra Darija Jovanović.
Izravni prijenos Svečane sjednice možete pratiti OVDJE.