U marokanskom gradu Rabatu na sjednici UNESCO-va odbora - tri puta 'bravo' za hrvatsku nematerijalnu baštinu. Na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisani su: tradicija uzgoja lipicanaca, svečanosti i kola sv. Tripuna, tradicija bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj te istarsko pljočkanje. Priču donosi Maja Njirjak.
Nije boćanje. Već pljočkanje, istarsko. A pljočka se kamenom. Ta se pastirska igra upisuje u UNESCO-ov Registar dobrih praksi.
- Prezentira ono za što se Istarski pljočkarski savez dugo godina borio, a to je da pljočkanje ostane živa kulturna baština, a ne samo riječ na papiru, kaže Milivoj Piazenti, predsjednik Istarskog pljočkarskog saveza.
Danas taj savez ima 170 članova, a pljočkanje je i u kurikulu istarskih škola.
Pljočke su se klesale do veličine koja odgovara svakome, da leži u ruci.
Slave i vlasnici 2218 lipicanaca u Hrvatskoj.
Među osam europskih zemalja koje su uvrštene na popis, jedino Hrvatska ima oba tipa uzgoja.
- Imamo uzgojni tip zaprežni koji ovdje njegujemo, u Đakovi u privatnom uzgoju, i klasični uzgoj, to je jahački uzgoj koji njegujemo u Lipiku, ističe Nikola Grizelj, ravnatelj Državne ergele Đakovo.
A Lipik dvostruko slavi. Od 2007. podstanari, napokon dobivaju svoj prostor.
- Vlada je na svojoj sjednici odobrila Ministarstvo poljoprivrede, Državnoj ergeli Đakovo i Lipik sredstva za izgradnju ergele u Lipiku, a ukupna vrijednost investicije je 20 milijuna kuna, kaže Nikola Grizelj.
Nakon 150 godina tradicije, Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna - tradicija bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, naposljetku su dobili i UNESCO-ovu titulu.
Za ovu zajednicu s 10000 članova u Hrvatskoj to je povijesni događaj.
- Prepoznalo se kome pripada ta tradicija, što je bilo suludo ali se osporvalao u zadnjih nekoliko godina, dakle da to pripada katoličkoj crkvi, katoličkoj vjeri i bokeljskim Hrvatima kao nositeljima, rekao je tajnik Zajednice bokeljskih Hrvata Tomislav Brguljan.
Mala Hrvatska zemlja je velikih čuda - imamo najviše upisanih nematerijalnih kulturnih dobara na svijetu.
- Ne natječemo se radi broja, natječemo se na neki način sami sa sobom, da bismo sve te vrijednosti i bogatstvo koje imamo prezentirali svijetu i zaštitili. Tu osigramo par stotina tisuća kuna godišnje, izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Zasigurno će, kao dio UNESCO-ove liste, ova tri upisa dobiti i dodatnu turističku vrijednost.