Tri nova upisa hrvatske nematerijalne baštine na UNESCO-ovoj listi

Nije boćanje. Već pljočkanje, istarsko. A pljočka se kamenom. Ta se pastirska igra upisuje u UNESCO-ov Registar dobrih praksi. 

- Prezentira ono za što se Istarski pljočkarski savez dugo godina borio, a to je da pljočkanje ostane živa kulturna baština, a ne samo riječ na papiru, kaže  Milivoj Piazenti, predsjednik Istarskog pljočkarskog saveza. 

Danas taj savez ima 170 članova, a pljočkanje je i u kurikulu istarskih škola. 

Pljočke su se klesale do veličine koja odgovara svakome, da leži u ruci. 

Slave i vlasnici 2218 lipicanaca u Hrvatskoj. 

Među osam europskih zemalja koje su uvrštene na popis, jedino Hrvatska ima oba tipa uzgoja. 

- Imamo uzgojni tip zaprežni koji ovdje njegujemo, u Đakovi u privatnom uzgoju, i klasični uzgoj, to je jahački uzgoj koji njegujemo u Lipiku, ističe Nikola Grizelj, ravnatelj Državne ergele Đakovo.

A Lipik dvostruko slavi. Od 2007. podstanari, napokon dobivaju svoj prostor. 

-  Vlada je na svojoj sjednici odobrila Ministarstvo poljoprivrede, Državnoj ergeli Đakovo i Lipik sredstva za izgradnju ergele u Lipiku, a ukupna vrijednost investicije je 20 milijuna kuna, kaže Nikola Grizelj. 

Nakon 150 godina tradicije, Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna - tradicija bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, naposljetku su dobili i UNESCO-ovu titulu.

 Za ovu zajednicu s 10000 članova u Hrvatskoj to je povijesni događaj. 

- Prepoznalo se kome pripada ta tradicija, što je bilo suludo ali se osporvalao u zadnjih nekoliko godina, dakle da to pripada katoličkoj crkvi, katoličkoj vjeri i bokeljskim Hrvatima kao nositeljima, rekao je tajnik Zajednice bokeljskih Hrvata Tomislav Brguljan. 

Mala Hrvatska zemlja je velikih čuda - imamo najviše upisanih nematerijalnih kulturnih dobara na svijetu. 

- Ne natječemo se radi broja, natječemo se na neki način sami sa sobom, da bismo sve te vrijednosti i bogatstvo koje imamo prezentirali svijetu i zaštitili. Tu osigramo par stotina tisuća kuna godišnje, izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. 

Zasigurno će, kao dio UNESCO-ove liste, ova tri upisa dobiti i dodatnu turističku vrijednost.