Obuljen Koržinek: Hrvatski paviljon vizionarski iskorak iz tradicionalnog

Inaugurirajući ovaj radikalno drugačiji i inovativan projekt na adresi Via Garibaldi 1513 u Veneciji, ministrica je kazala kako je riječ o izvanrednom vizionarskom iskoraku iz tradicionalnih okvira Bijenala kojim Hrvatski paviljon, koji ne postoji u doslovnom smislu riječi, već u prvim danima privlači golemu pozornost stručne i kulturne publike, te medija.

- Hrvatska ove godine nema paviljon mi smo svugdje u Veneciji, pojavljujemo se na različitim mjestima, rekla je ministrica.

- Ono što nas veseli je ogroman interes - očito je estetika Tome Savića-Gecana, promišljanje i način interpretacije onoga što on u sebi kao umjetnik osjeća o današnjem vremenu i današnjoj stvarnosti zaintrigiralo javnost, tako da mogu samo izraziti zadovoljstvo, dodala je.

Naime, umjesto konkretnog izložbenog prostora, Hrvatski paviljon utjelovljuje petero izvođača koji svakoga dana nekoliko puta na temelju uputa koje dobivaju od posebno za to osmišljenog računalnog algoritma nastupaju diljem Bijenala - u drugim nacionalnim paviljonima.

Upute se temelje na nasumično odabranim glavnim vijestima dvjestotinjak svjetskih medija te uključuju vrijeme, mjesto i trajanje nastupa, kao i koje odnose izvođači trebaju uspostaviti međusobno i s okolinom.

Ministrica je čestitala povjerenstvu koje je izabralo projekt, kustosici i umjetniku, kao i svima uključenim u njegovu realizaciju, istaknuvši kako na ovaj način, u vremenima kada je teško obraniti ulogu i važnost umjetnosti i kulture, Hrvatski paviljon upravo na to skreće pozornost.

- Nadam se da će možda ovo biti i neki naš doprinos promišljanja uopće i o daljnjem razvoju bijenala, poručila je Obuljen Koržinek.

Ona će danas na poziv talijanskog ministra kulture Darija Franceschinija s ostalim kolegama prisustvovati svečanom otvorenju Ukrajinskog paviljona.

- Time ćemo poslati poruku solidarnosti s ukrajinskim narodom i njihovim umjetnicima, a ta je da u teškom vremenima ne smijemo zanemariti moć koju kultura ima da nas sve pozove i prizove nekoj svijesti, da budemo humaniji i gradimo neko bolje društvo, poručila je Obuljen Koržinek.

Ministrica će sutra s Franceschinijem potpisati program suradnje za sljedeće četverogodišnje razdoblje na području kulture, obrazovanja i sporta.

Tomo Savić-Gecan (Zagreb, 1967.), jedan je od najradikalnijih i najznačajnijih umjetnika svoje generacije čiji se rad nastavlja na neoavangardne i konceptualne umjetničke prakse.

Živi i radi u Amsterdamu. Njegov projekt "Bez naziva (Hrvatski paviljon) 2022" odabran je između 20 pristiglih na natječaj.

Hrvatski paviljon: Umjetnički odgovor na svijet pod dominacijom digitalne tehnologije

Pozdravljajući brojne okupljene u ulici Garibaldi nedaleko od venecijanskih Giardina, kustosica Elena Filipović istaknula je kako je ovaj projekt izvanredan i na mnoge načine neobičan jer umjesto paviljona od cigle i betona Hrvatska ima koncept koji ulazi u sve ostale prostore Bijenala kroz petero izvođača koji na temelju instrukcija koje dobivaju svako jutro putem mobilne aplikacije nastupaju u različitim nacionalnim paviljonima.

Time Hrvatski paviljon od publike traži da napusti svoja očekivanja i ideje o tome što čini izložbu ili nacionalni paviljon. Naime, Hrvatski paviljon nije paviljon u doslovnom smislu; dapače, mjesto njegova otvorenja samo je izlog gdje će se svakodnevno ažurirati podaci o nastupu hrvatskih izvođača.

Posjetitelji će ga iskusiti tako da toga možda neće biti niti svjesni - izvođačima će računalni algoritam reći gdje da nastupaju, koliko dugo, kako da se kreću, pa čak i o čemu da razmišljaju, dok je samo izvršenje prepušteno njima, ali prema unaprijed uspostavljenim formacijama koje je oblikovala koreografkinja Irma Omerzo.

Pritom neće biti nametljivi niti privlačiti pozornost - ovaj je projekt, kako je pojasnila Filipović, vrlo suptilan.

- Ljepota je u tome da će neki vidjeti ovaj naš performans, a da ne znaju da ga gledaju i tek će možda poslije shvatiti da su nešto vidjeli, baš na način kako to čine i svi uređaji kojima se svakodnevno služimo, a koji polako infiltriraju naše živote, pojasnila je.

Realizaciju tehničke produkcije potpisuju Jan Šnajder, Ana Barić i Sara Bakić iz TakeLab-a s Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Voditelj tehničke produkcije Tomislav Pokrajčić istaknuo je kako je riječ o spoju tehnologije, umjetničko-konceptualne ideje i performansa kakav na Venecijanskom bijenalu nikada do sada nije bio predstavljen.

- Obično čovjek kreira nekakav program koji računalo izvršava uvijek doslovno, a mi imamo suprotnu situaciju, algoritam koji radi program za čovjeka na temelju onoga što se danas događa u svijetu i čovjek taj algoritam ne izvršava doslovno nego interpretira na ljudski način, objasnio je.

Produkciju projekta potpisuju Olga Majcen Linn i Tereza Teklić iz KONTEJNER-a, Diego Carpentiero je producent paviljona u Veneciji, a bit će ga moguće pratiti na mrežnoj stranici www.croatianpavilion2022.com i društvenim mrežama www.facebook.com/CroatianPavilionVenice.

Ovogodišnji Bijenale predstavit će od 23. travnja do 27. studenog više od 200 umjetnika iz 58 zemalja. Hrvatsko sudjelovanje u 59. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti Venecijanskom bijenalu održava se u organizaciji Ministarstva kulture i medija.

Projekt su podržali fondacija Mondriaan Fonds, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH i Turistička zajednica grada Zagreba, Mato Perić i Kolekcija Perić, kao i rezidencija fondacije Art Explora u Parizu