Kultura i mediji u neizvjesnim vremenima

Kultura, u najširem smislu, odražava složenu cjelinu institucija, vrijednosti, predodžaba i praksi koje čine život određene ljudske skupine, a prenose se i primaju učenjem. Kao takva, kultura je i od civilizacije i od onoga što poznajemo pod tradicijskom kulturom odvojena, no u obje je te tvorbene razine i sastavnice individualnog i društvenog života duboko upisana. Kao takvu, valja je smatrati i krvotokom vibrantnih i sve više multikulturnih društava. Nije stoga pogrešno napredak kulture (i napredak u kulturi) smatrati jednim od zaloga bolje i uspješnije budućnosti, kao i važnim čimbenikom nacionalne povijesti, identiteta i zajedničkog sjećanja.

No osim intrinzične, kultura ima i važnu gospodarsku dimenziju, posebno vidljivu u trenutku kada većina novih svjetskih ekonomija kao najsnažnije zamašnjake uzleta i razvoja prepoznaje upravo kreativne industrije, kojih je značenje golemo i u poticanju kulturne raznolikosti. Imajući na umu činjenicu da se zdravo i samoodrživo društvo većim dijelom temelji na zdravoj i samoodrživoj kulturi, važno je što udio proračunskih izdvajanja za Ministarstvo kulture i medija ni nakon završetka srpanjskih parlamentarnih izbora i sastavljanja nove vlade, prema trenutno dostupnim najavama, neće biti smanjen i zadržat će prošlogodišnju razinu od 1%, što je proračunski udio jednak onomu s početka desetljeća, prije prethodnom ekonomskom krizom uzrokovanih rezova pod čijim je pritiskom taj postotni udio u razdoblju prije 2016. iznosio 0,56%.

Unatoč krizi proračun Ministarstva kulture i medija prema trenutno dostupnim najavama neće biti smanjen i zadržat će prošlogodišnju razinu od jedan posto državnog proračuna

Osim proračunske stabilnosti, uvjetne u epidemiološki i ekonomski nesigurnim vremenima, mogućnost kontinuiteta osigurava i činjenica da je, prvi put nakon Bože Biškupića, koji je na čelu Ministarstva proveo tri mandata u dva navrata, Ministarstvo postizborno razdoblje dočekalo bez promjene na čelu pa će dosadašnja ministrica, Nina Obuljen Koržinek, strategiju kulturne politike što ju je sa suradnicima izradila provoditi i sljedeće četiri godine. Okosnice te kulturne politike u najkraćem se mogu odrediti u sljedećim točkama: stvaranju novog i poboljšavanju postojećega zakonodavnog okvira, iznalaženju načina za pomoć kulturnom sektoru i svim njegovim dionicima u minimiziranju posljedica novonastale krize te nastavku važnoga procesa digitalizacije kulturne baštine.

Obnova Zagreba

Na kraju prošlog mandata, pohvalila se Hrvatska demokratska zajednica u svojem predizbornom programu, osim povećana proračunskog udjela, snižena je stopa PDV-a za isporuke umjetničkih djela pisaca, skladatelja, umjetnika izvođača i proizvođača fonograma kao i stopa PDV-a na e-knjigu te su uvedene potpore za vizualne umjetnike. No u prošlom se mandatu, u razmjerima snažnijih udara na kulturni sektor, Ministarstvo suočilo „samo“ s propašću Algoritma i krahom većeg dijela knjižarskog lanca u zemlji, dok se, već na početku novog, suočavaju s dvama vrlo važnim pitanjima od kojih je jedno, u ovom trenutku na mikrorazini, i povod snažnijoj raspravi, saniranje posljedica što ih je snažan potres iz ožujka imao na kulturnu baštinu Zagreba i bliže okolice. Premda izglasavanje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji nije navedeno kao programski prioritet kulture već prostornog planiranja i upravljanja u kriznim situacijama, iz Ministarstva izjavljuju da će upravo obnova kulturne baštine, pojedinačno zaštićenih zgrada i vrijednih zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline grada Zagreba biti jedan od najzahtjevnijih prioriteta u narednom razdoblju. Sustavna obnova ujedno će otvoriti priliku da se u sklopu arhitektonske sanacije te konzervatorskih i restauratorskih zahvata, osim povrata u prvobitno stanje, provede i restitucija izgubljenih detalja i elemenata te uklanjanje ili preoblikovanje neartikuliranih zahvata. Osim toga, bit će to prilika i za dodatnu primjenu lani donesenih Preporuka za primjenu mjera energetske učinkovitosti na građevinsku baštinu, kojima je svrha u restauraciju kulturne baštine implementirati pitanja održivog razvoja, zaštite okoliša i klimatskih promjena. Preporuke će vjerojatno biti osnažene i primjenom načela protupotresne gradnje kad god je to moguće.

Razvoj medijske politike

Kulturna će se politika od ovog mandata posvećenije (možda je pravedno reći: vidljivije) baviti pitanjem i ulogom medija. Naime, Ministarstvo sa sjedištem u Runjaninovoj ulici među rijetkima je u čiju se suverenost posljednja tri desetljeća nije zadiralo promjenama naziva ili različitim spajanjima, a od ovog srpnja, uz kulturu, službeno se brine i o zaštiti hrvatskih medija. Ne dolazi to kao posebno iznenađenje, više kao oslužbenjivanje dugogodišnje veze jer je Ministarstvo kulture od 2002. zaduženo i za medijsku politiku i pripremu medijskoga zakonodavstva, a kako pri Ministarstvu dugi niz godina djeluje i samostalni sektor za medije, sada su kao važan dio resora mediji istaknuti i u njegovu nazivu.

„U sljedećem razdoblju naglasak rada Ministarstva bit će upravo razvoj medijske politike, a reviziju zakonodavnog okvira i osmišljavanje mjera potpore tiskanim medijima već smo najavili u programu Vlade. Kako ne bismo doveli u pitanje neovisnost medija, sve mjere pomoći će se pažljivo osmisliti kako bi bile neutralne, a inzistirat će se na tome da se odluke donose neovisno o politici kroz neovisna regulatorna tijela. Način distribucije medija i sam način konzumiranja s tehnološkim promjenama ubrzano se mijenja, stoga je bitno pratiti promjene na razini medijskih politika, ali i normativnog okvira“, kazala je u kratkoj izjavi za Vijenac ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Zakonodavna reforma

U skladu je to s programom najavljenim kao „pokretanje javne rasprave o izmjenama Zakona o medijima u prvih šest mjeseci novog mandata“, kroz koji će se predložiti model potpore distribuciji tiskanih medija, a nastavit će se osiguravanjem neovisnosti i stabilnog financiranja, poticati javne medije, HRT i HINA-u, dok će se kroz Zakon o elektroničkim medijima, usklađivanjem i implementiranjem odredbi revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama pokušati osigurati veća vidljivost europskog i nacionalnog audiovizualnog i glazbenog sadržaja.

U sklopu zakonodavne reforme u planu je dopuna Zakona o autorskim i srodnim pravima, i to tako da autorima osigura veću zaštitu prava u digitalnom okruženju ne narušavajući pritom slobodu njihova izražavanja kao i Zakon o kazalištu, kojim će se utvrditi uvjeti otvaranja kazališta, kazališnih skupina i kuća te načini zbrinjavanja kazališnih umjetnika koji zbog dobi više ne mogu obavljati radne zadatke. Jasnije će se definirati kriteriji članstva u kazališnim vijećima te razgraničiti dužnosti ravnatelja od onih kazališnog vijeća. Tomu bi trebao pridonijeti i Zakon o financiranju kazališnih vijeća i javnih potreba u kulturi, čijoj se izradi planira pristupiti, a njime bi se uskladio postupak financiranja javnih potreba u kulturi na razini Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge mogućnosti financiranja kulturnih djelatnosti, pravila trošenja sredstava te transparentnost i kontrola trošenja sredstava. Njime bi se, također, redefiniralo područje djelokruga i nazivi kulturnih vijeća s ciljem jasnijeg preciziranja djelokruga rada kulturnih vijeća, propisao način izbora i razrješenja članova kulturnih vijeća te precizirale odredbe o izbjegavanju sukoba interesa. Potrebno je također na nov način urediti sustav upravljanja javnim ustanovama u kulturi, mandat i način izbora članova upravnih vijeća, način imenovanja ravnatelja javnih ustanova u kulturi te osnivanje stručnog vijeća.

117 milijuna kuna za Arheološki park Vučedol

Te je javne potrebe, odnosno poziv za njihovo predlaganje u 2021, otvoren do 1. listopada, Ministarstvo kulture i medija prilagodilo okolnostima uzrokovanim pandemijom i epidemiološkom situacijom pa predlagateljima predlaže da u svoje prijedloge uključe nekoliko oblika izvođenja programa, uvažavajući mogućnost mobilnosti posjetitelja i sudionika te da planiraju što veći broj manjih projekata prilagođeno manjem broju sudionika i dužem razdoblju odvijanja te pozivaju na suradnju s domaćim umjetnicima i autorima.

Pandemijske okolnosti ipak neće zaustaviti nastavak radova na infrastrukturnim projektima financiranim sredstvima iz državnog proračuna i Europske Unije. Takav je projekt Arheološkog parka Vučedol, strateški projekt zamišljen kao platforma i pokretač složenog programa sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol koji širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko-povijesni, znanstveni, ali isto tako i kao turistički centar. Ukupna vrijednost projekta iznosi 117.229.998,51 kuna, od čega su bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 99.704.998,73 kuna. Tu su još rekonstrukcija i dogradnja matične zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli, kulturno i turistički kapitalni projekt čija je vrijednost nešto manja od 103 milijuna kuna te obnova kompleksa bivše crkve i samostana svetog Nikole u Zadru, čime će se osigurati i obnova postojećih i izgradnja novih prostora Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, njihovo opremanje i prilagodba novim sadržajima s primarnom svrhom unapređenja kulturnog, obrazovnog i znanstvenog segmenta Centra.

Naposljetku, kako je istaknuto i u izbornom programu, digitalizacija kao preduvjet četvrte industrijske, ali i upravljačke i društvene revolucije, zauzet će važno mjesto u planovima Ministarstva kulture i medija u razdoblju 2020–24. Iako u programu zasjenjena pretpostavljenom joj digitalizacijom javne uprave, digitalizacija kulturne baštine važna je kako bi se povećala njezina zaštita kao i dostupnost, a Ministarstvo to, projektom e-Kultura – digitalizacija kulturne baštine vrijednim 48 milijuna kuna, pokrenutim početkom ove godine, s partnerskim institucijama Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Hrvatskim državnim arhivom, Muzejskim dokumentacijskim centrom i Hrvatskom radiotelevizijom ostvaruje osiguravanjem pristupa svom digitalnom sadržaju na jednom mjestu. Korisnicima će pristup tako pohranjenu sadržaju uspostavom odgovarajućeg informacijsko-komunikacijskog sustava biti znatno olakšan. Projekt će, tako, imati edukativnu i znanstvenu, komunikacijsku, ali nedvojbeno i turističku i ekonomsku svrhu, a takvo ulančavanje i jest jedan od ciljeva u idućem razdoblju.