Briselski kulturni centar Bozar nakon dvomjesečne stanke ponovno je otvoren za publiku, a veliko zanimanje pobudila je izložba o jednom od najvažnijih hrvatskih arhitekata i umjetnika druge polovice 20. stoljeća V. Richteru.
Centar lijepih umjetnosti Bozar u Briselu nakon dvomjesečne stanke ponovno je otvoren za publiku, a njezino veliko zanimanje pobudila je izložba o jednom od najvažnijih hrvatskih arhitekata i umjetnika druge polovice 20. stoljeća Vjenceslavu Richteru.
Izložba je bila otvorena početkom ožujka u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a više od stotinu radova pred belgijskom publikom bit će do
21. srpnja.
Richterov
Svijet kao paviljon u briselskom muzeju lijepih umjetnosti sada je ponovo otvoren. U vremenima nakon korone, s novim pravilima ponašanja i sanitarnim mjerama, interes je velik.
- Prodali smo
gotovo tisuću ulaznica za prvi dan naše izložbe. Mislim da su ljudi željni i doista spremni ponovno doći u muzeje, kaže
Leen Daems, glasnogovornica Bozara.
Izloženo je stotinjak Richterovih radova: od velikih urbanističkih projekata, do maketa i skica. Izložba je rezultat zajedničke vizije kustosa iz
Zagreba i
Brisela.
- Taj raspon od velikih formata i arhitekture do namještaja i sitnih i preciznih umjetničkih formi, poput crteža i skulptura, nit je vodilja u stvaranju ove izložbe, napominje kustosica izložbe
Francelle Cane iz Bozara.
Richter je u poslijeratnoj, porušenoj
Europi bio poznat po paviljonima koji su predlagali nove prostore, otvorene za sve ljude. Jedan takav, nagrađen 1963. godine u
Milanu djelomično je rekonstruiran i izložen u Bozaru.
- Mislim da je baš trijenale u Milanu trenutak kada je Richter doista dostigao prožimanje arhitekture i skulpture te ostvario sintezu kojoj je težio između strukture, dakle arhitekture, i ljudi, čovjeka u prostoru. Da, zato je to simbolično važno i za ovu izložbu i cijeli Richterov opus, dodaje kustosica Cane.
[JEDNO DJELO] Vjenceslav Richter: 'Reljefometar'
Paviljon nagrađen, pak, baš u
Briselu godine 1958. ostao je u Belgiji i danas je u njemu jedna srednja škola.
- Možda možemo učiti iz svih pitanja koja su postavljali u to vrijeme, iz svih tih formi koje danas gledamo drugim očima, ali ako pomislimo na sva pitanja koja se postavljaju našem društvu danas, mislim da pogled u prošlost pomaže, gledajući ovo nasljeđe možemo vidjeti gdje su sljedeći koraci, zaključuje kustosica Francelle Cane.
Ova će izložba barem za kratko vratiti u briselsku stvarnost i hrvatsko predsjedanje europskom unijom koje se zbog globalne epidemije preselilo u virtualni svijet interneta.