#EU2020HR: Richetrova retrospektiva u slavnom briselskom Bozaru

U povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i briselske palače lijepih umjetnosti Bozar, u Briselu je otvorena retrospektivna izložba arhitekta i umjetnika Vjenceslava Richtera 'Svijet kao paviljon', koja će biti izložena do 19. travnja.

- Polazna točka izložbe su sinteza i sintezni pristup koji su utkani u svaki segment Richterovog stvaralaštva, kako arhitektonskog i umjetničkog tako i onog u području teoretskog promišljanja i eksperimentalno-istraživačkog djelovanja, objavljeno je iz zagrebačkog MSU-a.

Kustosi izložbe su Vesna Meštrić (MSU), Iwan Strauven i Francelle Cane (BOZAR), a Richterov rad česta je tema i poticaj za istraživanja suvremenih umjetnika, pa je tako na izložbi  biti prikazano i djelo Marka Tadića pod nazivom 'Man standing in a Museum looking at something' iz 2017.

- Izložba u Bozaru još jedan je doprinos promociji hrvatske arhitektonske i umjetničke baštine ali i novog čitanja Richterovog stvaralaštva’, ističe se u najavi.

Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti.

Jedan je od osnivača grupe EXAT-51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor niza arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma.

Pogledajte priču o slavnom Richterovom 'Reljefometru', koju smo prikazali u sklopu ciklusa Jedno djelo:
[JEDNO DJELO] Vjenceslav Richter: 'Reljefometar' - Istaknuli smo samo neke od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru: jugoslavenski paviljoni u Briselu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada poput Muzeja za prostorne eksponate, Muzeja evolucije u Krapini, Muzeja revolucije u Beogradu i Sarajevu, Arheološkog muzeja u Aleppu. Usto, autor je Vile Zagorje, Tvornice Saponije u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti, podsjećaju iz MSU-a.

Izložba u Bozaru još jedan je doprinos promociji hrvatske arhitektonske i umjetničke baštine ali i novog čitanja Richterovog stvaralaštva, i ostaje otvorena do 19. travnja.

Ministarstvo kulture na svojim mrežnim stranicama donosi i pregled svih kulturno-umjetničkih programa koje se događaju tijekom #EU2020HR godine.

Niz hrvatskih kulturnih programa u ožujku diljem Europe

Tijekom ožujka nastavlja se intenzivno predstavljanje hrvatske kulture i baštine u sklopu kulturno-umjetničkog programa hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, počevši od prikazivanja filmova Vlade Kristla 2. ožujka u Goethe institutu u Parizu.

Među većim izložbama ističe se ona Miroslava Kraljevića, koja je otvorena u Budimpešti 3. ožujka, izložba plakata Borisa Bućana u Krakowu 31. ožujka te izložba 'Lumbarajska psefizma' u Nacionalnom arheološkom muzeju Grčke u Ateni.

Od scenskih programa 11. ožujka u Briselu će biti izvedena  predstava ‘Staging a play. Tartuffe’ Matije Ferlina te plesna predstava ‘Love will tear us apart’ kazališne skupine de facto.

Samostalni koncert Orkestar Ansambla LADO u Sofiji će održati 19. ožujka, a predstava ‘Tri zime’ zagrebačkog HNK-a 21. ožujka u Briselu.