U okviru kulturnog programa tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU od danas se u Parizu predstavljaju naši suvremeni umjetnici u sklopu Međunarodnih susreta Pariz / Berlin, a početkom ožujka u Brisleu će biti postavljena retrospketiva V. Richetra.
U okviru kulturnog programa tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU od danas se u Parizu predstavljaju naši suvremeni umjetnici u sklopu Međunarodnih susreta Pariz / Berlin, a početkom ožujka u Briselu će biti postavljena retrospketiva V. Richetra.
Festival audiovizualne umjetnosti Međunarodni susreti Pariz / Berlin, koji predstavlja radove umjetnika iz različitih dijelova svijeta, održava se u Parizu od 25. veljače do 1. ožujka, a ove godine u okviru kulturnog programa tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU na njemu sudjeluju i hrvatski umjetnici.
Međunarodni susreti Pariz/ Berlin (Les Rencontres Internationales Paris/Berlin) održavaju se u auditoriju
Louvrea i
Grand Palaisa, u
Goethe-institutu,
Švedskom institutu i u prostorima
Cite international des Arts, a program obuhvaća projekcije dugometražnih i kratkometražnih filmova, projekcije video radova, digitalne umjetnosti te razgovore i okrugle stolove s umjetnicima, kritičarima i publikom, priopćilo je
Ministarstvo kulture.
Ovogodišnje izdanje festivala ponudit će, u nazočnosti umjetnika i redatelja iz cijeloga svijeta, jedinstveni međunarodni program koji će okupiti 107 radova iz 33 zemlje, od kojih se većina prikazuje premijerno: video projekcije, predstave i koncerti, kao i okrugli stolovi i tribine u nazočnosti djelatnika različitih umjetničkih centara i muzeja, umjetnika, kustosa i istraživača koji će raspravljati o svojim iskustvima i razmišljanjima o novim audiovizualnim praksama i njihovim izazovima.
Na susretima, u okviru kulturnoga programa predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, sudjeluju hrvatski umjetnici
Mate Ugrin s filmom ‘Prazni sati’ i
Ana Hušman s filmom ‘Soba za dan’, a na okruglom stolu o suvremenim audiovizualnim praksama sudjelovat će kustosica
Leila Topić iz
Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba, ističe se u priopćenju Ministarstva kulture.
Richetrova retrospektiva u slavnom briselskom Bozaru
U povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, u suradnji
Muzeja suvremene umjetnosti i briselske palače lijepih umjetnosti
Bozar, bit će realizirana retrospektivna izložba arhitekta i umjetnika
Vjenceslava Richtera 'Svijet kao paviljon', koja će biti otvorena
5.ožujka.
- Polazna točka izložbe su sinteza i sintezni pristup koji su utkani u svaki segment Richterovog stvaralaštva, kako arhitektonskog i umjetničkog tako i onog u području teoretskog promišljanja i eksperimentalno-istraživačkog djelovanja. Integralan dio izložbe bit će radovi suvremenih umjetnika koji su nastali kao rezultat istraživanja pojedinih područja Richterovog stvaralaštva, objavljeno je iz zagrebačkog MSU-a.
Kustosi izložbe su
Vesna Meštrić (MSU),
Iwan Strauven i
Francelle Cane (BOZAR), a Richterov rad česta je tema i poticaj za istraživanja suvremenih umjetnika, pa će tako na izložbi će biti prikazan i rad Marka Tadića pod nazivom 'Man standing in a Museum looking at something' iz 2017..
Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti.
Jedan je od osnivača grupe
EXAT-51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta
Novih tendencija, autor niza arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma.
- Istaknut ćemo samo neke od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru: jugoslavenski paviljoni u
Bruxellesu,
Torinu i
Milanu, potom projekti muzejskih zgrada poput
Muzeja za prostorne eksponate,
Muzeja evolucije u Krapini,
Muzeja revolucije u
Beogradu i
Sarajevu,
Arheološkog muzeja u
Aleppu. Usto, autor je
Vile Zagorje,
Tvornice Saponije u
Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt
Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti. Dobitnik je niza nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu među kojima su i
Herderova nagrada i
Nagrada Viktor Kovačić i
Vladimir Nazor za životno djelo, podsjećaju iz MSU-a.
Izložba u Bozaru još jedan je doprinos promociji hrvatske arhitektonske i umjetničke baštine ali i novog čitanja Richterovog stvaralaštva, i ostaje otvorena do
19.travnja.
Ministarstvo kulture na svojim mrežnim stranicama donosi i pregled svih kulturno-umjetničkih programa koje se događaju tijekom #EU2020HR godine.