#EU2020HR: hrvatski umjetnici u Parizu i Briselu

25.02.2020.

13:50

Autor: V.M./Hina

default error photo
U okviru kulturnog programa tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU od danas se u Parizu predstavljaju naši suvremeni umjetnici u sklopu Međunarodnih susreta Pariz / Berlin, a početkom ožujka u Brisleu će biti postavljena retrospketiva V. Richetra.
U okviru kulturnog programa tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU od danas se u Parizu predstavljaju naši suvremeni umjetnici u sklopu Međunarodnih susreta Pariz / Berlin, a početkom ožujka u Briselu će biti postavljena retrospketiva V. Richetra.

Festival audiovizualne umjetnosti Međunarodni susreti Pariz / Berlin, koji predstavlja radove umjetnika iz različitih dijelova svijeta, održava se u Parizu od 25. veljače do 1. ožujka, a ove godine u okviru kulturnog programa tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU na njemu sudjeluju i hrvatski umjetnici.

Međunarodni susreti Pariz/ Berlin (Les Rencontres Internationales Paris/Berlin) održavaju se u auditoriju Louvrea i Grand Palaisa, u Goethe-institutu, Švedskom institutu i u prostorima Cite international des Arts, a program obuhvaća projekcije dugometražnih i kratkometražnih filmova, projekcije video radova, digitalne umjetnosti te razgovore i okrugle stolove s umjetnicima, kritičarima i publikom, priopćilo je Ministarstvo kulture.

Ovogodišnje izdanje festivala ponudit će, u nazočnosti umjetnika i redatelja iz cijeloga svijeta, jedinstveni međunarodni program koji će okupiti 107 radova iz 33 zemlje, od kojih se većina prikazuje premijerno: video projekcije, predstave i koncerti, kao i okrugli stolovi i tribine u nazočnosti djelatnika različitih umjetničkih centara i muzeja, umjetnika, kustosa i istraživača koji će raspravljati o svojim iskustvima i razmišljanjima o novim audiovizualnim praksama i njihovim izazovima.

Na susretima, u okviru kulturnoga programa predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, sudjeluju hrvatski umjetnici Mate Ugrin s filmom ‘Prazni sati’ i Ana Hušman s filmom ‘Soba za dan’, a na okruglom stolu  o suvremenim audiovizualnim praksama sudjelovat će kustosica Leila Topić iz Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba, ističe se u priopćenju Ministarstva kulture.

Richetrova retrospektiva u slavnom briselskom Bozaru

U povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i briselske palače lijepih umjetnosti Bozar, bit će realizirana retrospektivna izložba arhitekta i umjetnika Vjenceslava Richtera 'Svijet kao paviljon', koja će biti otvorena 5.ožujka.

- Polazna točka izložbe su sinteza i sintezni pristup koji su utkani u svaki segment Richterovog stvaralaštva, kako arhitektonskog i umjetničkog tako i onog u području teoretskog promišljanja i eksperimentalno-istraživačkog djelovanja. Integralan dio izložbe bit će radovi suvremenih umjetnika koji su nastali kao rezultat istraživanja pojedinih područja Richterovog stvaralaštva, objavljeno je iz zagrebačkog MSU-a.

Kustosi izložbe su Vesna Meštrić (MSU), Iwan Strauven i Francelle Cane (BOZAR), a Richterov rad česta je tema i poticaj za istraživanja suvremenih umjetnika, pa će tako na izložbi će biti prikazan i rad Marka Tadića pod nazivom 'Man standing in a Museum looking at something' iz 2017..

Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti.

Jedan je od osnivača grupe EXAT-51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor niza arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma.

- Istaknut ćemo samo neke od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru: jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada poput Muzeja za prostorne eksponate, Muzeja evolucije u Krapini, Muzeja revolucije u Beogradu i Sarajevu, Arheološkog muzeja u Aleppu. Usto, autor je Vile Zagorje, Tvornice Saponije u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti. Dobitnik je niza nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu među kojima su i Herderova nagrada i Nagrada Viktor Kovačić i Vladimir Nazor za životno djelo, podsjećaju iz MSU-a.

Izložba u Bozaru još jedan je doprinos promociji hrvatske arhitektonske i umjetničke baštine ali i novog čitanja Richterovog stvaralaštva, i ostaje otvorena do 19.travnja.

Ministarstvo kulture na svojim mrežnim stranicama donosi i pregled svih kulturno-umjetničkih programa koje se događaju tijekom #EU2020HR godine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!