2021. - 'Godina čitanja' u Hrvatskoj

Vlada Republike Hrvatske podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. proglasi Godinom čitanja. Vijest je u književnim krugovima dočekana s oduševljenjem jer već godinama pratimo negativne trendove čitanja.

Posve nevjerojatno jer, ako je - primjerice godišnja članarina u knjižnici 50 kuna, znači da dnevno susret s knjigom stoji samo 13 lipa. Ili - postoji i ovakva računica - da svaki dan čitamo samo 10 minuta, otprilike 3 stranice - bilo bi to više od tisuću stranica u godini. A u Hrvatskoj više od polovice građana ne pročita ni jednu knjigu godišnje. Možda se statistika promijeni upravo u ovoj Godini čitanja.

Svjetski i domaći trendovi pokazuju da ljudi sve manje čitaju, pogotovo od puberteta. Poznati hrvatski književnik, ali i srednjoškolski profesor, i predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić smatra da je za to nekoliko razloga:

- To je počelo ranih 1990-ih kroz odnos prema školi, profesorima, odnos prema kulturi i mozgu koji košta 2 marke obio nam se o glavu, ističe Ferić.

Istraživanja pokazuju da čitanje poboljšava komunikaciju, rješavanje konflikata, emotivnu inteligenciju i razvija empatiju kod djece, i - koliko god lektirni naslovi nisu popularni među učenicima - neosporno je da moderne tehnologije ne mogu nadomjestiti prednosti čitanja.

- Mogla bih pričati o važnosti čitanja jako dugo - ključno i najbitnije je da smo krenuli u Godinu čitanja i da su osigurana sredstva jer knjiga za djecu i književnici su jako malo vidljivi i treba potaknuti vidljivost čitanja, smatra književnica Sanja Polak.

To se u ministarstvu nadaju promijeniti nizom aktivnosti: međunarodna konferencija, mala noćna čitanja te nagrade za najbolje knjižare i nagrada mladih za književnost.

- Ono što je jako važno je da smo prije 2 tjedna raspisali natječaj iz ESF-a vrijedan 41 milijun kuna koji je u cijelosti namijenjen promociji čitanja, napominje ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić upozorava da je čitanje najveća barijera prema nekim unutrašnjim krizama koje se događaju.

- A tu je i barijera protiv provincijalizacije, rušenje svih kriterija, tako da smo oduševljeni tom idejom i odazvat ćemo se pozivu ministrice i aktivno se uključiti programima koje već razrađujemo, rekao je Krilić.

Nakon iznimno traumatične godine, odluka Vlade da ovu godinu proglasi Godinom čitanja vjetar je u leđa Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja koja je posljednjih godina, uz svoje uspone i padove, knjigu uvijek stavljala u prvi plan.

Akcijski plan usvojen još 2017. godine

Proglašenjem godine čitanja realizirana je mjera iz Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, usvojena 2017. godine, kako bi se pridonijelo razvoju kulture čitanja i omogućilo što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je do odluke o proglašenju iduće godine godinom čitanja došlo, između ostalog, i zbog pandemije koronavirusa i činjenice da je čitanje jedna od kulturnih djelatnosti kojoj smo nužno okrenuti u takvim okolnostima.

U obrazloženju odluke naglašava se važnost čitanja jer, među ostalim, ‘identifikacijski modeli koji se javljaju u književnosti nude mogućnosti za uspješnije razumijevanje međuljudske komunikacije, bolje rješavanje konflikata ili potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili što nam prijeti’.

- Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju, a puno je i različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanje, a jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice, ističe se u obrazloženju.