Aleksandar Laslo bio je jedan od najznačajnijih povjesničara i teoretičara hrvatske moderne arhitekture. Sveobuhvatnom erudicijom, upornim istraživačkim i publicističkim radom vratio je arhitekturu hrvatske moderne njezinim srednjoeuropskim izvorištima. O Laslovoj važnosti za
domaću povijest arhitekture svjedoči niz stručnih prikaza i članaka objavljivanih u časopisima »Čovjek i prostor«, »Arhitektura« i »Radovi Instituta za povijest umjetnosti«, koji su danas neizostavna literatura na radnom stolu svakog ozbiljnijeg istraživača povijesti hrvatske moderne. Govoriti kritički o svakom od njih nemoguće je, no svakako valja istaknuti najvažnije, kao što su: Arhitektonski vodič: Zagreb-Donji grad XIX. i XX. stoljeće (1982), Arhitektonski vodič: Individualno stanovanje u Zagrebu 1900-1940 (1984/5) i Arhitektonski vodič: Zagrebačka arhitektura 30-ih (1897). No, također valja istaknuti i njegove vrijedne međunarodne priloge: Die Loos-Schule in Kroatien u okviru glasovite bečke izložbe Adolf Loos (1989) i La chiesa moderna croatia, u okviru venecijanske izložbe Architettura e spazio sacro nella Modernitá (1992) i
Shaping the Great City (Prag-Montréal-Los Angeles-Beč, 1999/2001). Kao pozivni predavač s temom hrvatske arhitekture 20. stoljeća gostovao je u Beču, Hanoferu, Rotterdamu, u Zagrebu i diljem Hrvatske.
Kruna njegova istraživačko-publicističkog opusa je knjiga „Arhitektonski vodič, Zagreb 1898.-2010. Za publicističko-istraživački rad Udruženje hrvatskih arhitekata dodijelilo mu je nagradu „Neven Šegvić“.
Kao arhitekt Aleksander Laslo autor je nekoliko zapaženih industrijskih, komunalnih i poslovno-stambenih objekata, kao što su: naftovodni terminal u Omišlju na Krku (1977), trafostanica Centar I u Zagrebu (1985), Martinovka u Zagrebu (1992) i rekonstrukcija pothodnika i autobusnog terminala na glavnom kolodvoru, također u Zagrebu (1994/5). Valja istaknuti i njegov konzervatorski rad, zahvaljujući kome su mnogi ključni objekti hrvatske moderne po prvi put bili prepoznati kao neizostavni čimbenici hrvatske graditeljske baštine te spašeni od propadanja.
Trag koji je za sobom ostavio Aleksander Laslo svojim istraživačko-publicističkim radom od golemog je značaja za hrvatsku kulturu. Njegovim odlaskom, Hrvatska i grad Zagreb trajno su izgubili iznimnog mislioca i tumača hrvatske modernosti u europskim okvirima.
Najave
