Intenzivna dvogodišnja edukacija za menadžere u kulturnom sektoru, nastala kao rezultat Sporazuma o razvoju kapaciteta između DeVos Instituta pri J. F. Kennedy Centru za izvedbene umjetnosti u Washingtonu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske te potpisanog u proljeće
2013. godine u Washingtonu, nastavljena je u Zagrebu, 20. i 21. siječnja 2014. godine u prostorima Hrvatskog državnog arhiva.
Nedostatak financijskog kapitala, prisutan u svim industrijskim sektorima pa tako i u kulturnom te se kulturne industrije u Hrvatskoj potiču na razne načine - od nacionalnih i regionalnih do privatnih izvora financiranja. S ciljem upoznavanja šire javnosti s potencijalnim učinkovitim izvorima financiranja koji dovode do održivog okruženja, povećanja profitabilnosti, privlačenja stranog kapitala i u konačnici do povećanja prihoda, novog zapošljavanja i veće sigurnosti zaposlenika, Ministarstvo kulture je spomenuti sporazumom s Kennedy Centrom započelo obrazovni program za dvadesetak umjetničkih organizacija. Dosada su održani grupni seminari, vođene su redovite online konzultacije i stalne individualne konzultacije s organizacijama koje sudjeluju u programu.
U ponedjeljak, 20. siječnja, predstavnici DeVos Instituta Brett Egan i David Kitto posjetili su organizacije s kojima su dosada bili u komunikaciji, ili će nastaviti u tom smjeru, te je na sastancima bilo riječi prvenstveno o strateškim ciljevima i načinima kako ih ostvariti, prilikom kojih su hrvatski partneri iznijeli svoje probleme, nedoumice i izazove u razvijanju i provođenju svojih ciljeva.
Sljedeći dan je održan drugi od niza planiranih edukativnih seminara. Predavanja su vodili Brett Egan, direktor u DeVos Institute i David Kitto, zamjenik voditelja marketinga i prodaje u Kennedy Centeru a na kraju dana, načelnica Sektora za europske poslove i medije iz Ministarstva kulture Martina Borovac Pečarević dala je kratak osvrt na izvore financiranja kulture u Republici Hrvatskoj.
U jutarnjoj sesiji predavanja, David Kitto je dao prisutnima presjek metoda i pristupa u razvijanju jasne marketinške kampanje, te je povukao paralele između američkog pristupa u financiranju kulture i hrvatskog modela. U oba okruženja postoje isti marketinški izazovi kao što su limitirani ljudski kapaciteti, limitirani izvori financiranja, nedostatak strategije, neučinkoviti pristupi u komunikaciji s publikom, suparništvo s drugim organizacijama i sl. Nakon izloženih alata i načina kojima se može jasnije definirati i usmjeriti marketinško planiranje, prisutni su imali priliku kroz dane primjere napraviti komparativnu analizu sa situacijom u kojoj se oni nalaze. Zaključeno je kako „organizacije u kulturnom sektoru imaju visok stupanj poslovnog rizika, što znači da svaka kulturna organizacija treba imati više različitih proizvoda usluga kako bi umanjila rizik poslovanja“.
Brett Egan je u prvom dijelu svog predavanja podučio prisutne o odnosu Institucionalnog i programskog marketinga. Programski marketing se odnosi na „tradicionalne“ oblike marketinga (oglasi, društvene mreže, pisma, internetske stranice i sl.) Institucionalni marketing se odnosi na organizaciju posebnih događanja, natječaja, partnerstava i različitih oblika suradnji koji pomažu u podizanju vidljivosti programa neke institucije. Na primjeru svog dugogodišnjeg iskustva u Modern Dance Company u New Yorku, Brett Egan je dao primjere kako ostvariti povezanost s potencijalnim pokroviteljima, dajući naglasak na 4 okosnice: ljudi, mjesta, predmeti i iskustva (People, Places, Objects, Experiences).
Direktni marketing i strateško planiranje zahtijevaju primjenjivanje različite metodologije u radu, ali je jasno kako oboje zahtjeva jasne odgovore na „3 W- Who? What? Where?“ (Tko? Što? Gdje?) i da ti odgovori moraju biti „4 C- Clear, Coherent, Comprehensive, Concise“ (jasno, koherentno, razumljivo, sadržajno).
„Kad nije moguće stvoriti različite proizvode – stvara se gap (praznina) u financiranju kulturne institucije koju treba popuniti“, kazao je Brett Egan i istaknuo kako se udio javnih financiranja u kulturi iz dana u dan smanjuje te da se pred kulturni sektor postavlja sve veći izazov prikupljanja sredstava iz drugih izvora. „I to nije izoliran slučaj u Hrvatskoj, to je situacija na koju nailazim u većini zemalja zapadne Europe, Bliskog istoka i u Aziji“. Osim uobičajenih izvora financiranja postoje i ostali mehanizmi koji su više usmjereni na privatne izvore financiranja (poslovni anđeli, venture capital, eqity, crowfunding), a da bi se stvorili preduvjeti za njihovo funkcioniranje potrebno je uložiti ljudske i financijske resurse. Naglasak je svakako u dugoročnom, vizionarskom planiranju, a ne u kratkoročnim, instant rješenjima.
Pored toga, istaknuto je, transformacija uzrokovana rastućom digitalnom tehnologijom i novim interdisciplinarnim pristupima i smjerovima konzumiranju kulture zahtjeva i promjenu postojećih poslovnih pristupa i modela. Slijedeći webinar održat će se početkom veljače, a seminar u lipnju 2014. godine.
Najave
