Ministarstvo opovrgava navode u tekstu Tomislava Kukeca objavljenom u Jutarnjeg lista od 5. studenoga 2013. godine pod naslovom „Ministrica dala 1,6 milijuna kuna offshore tvrtki s Kariba“.
Premda smo novinaru Tomislavu Kukecu iz Jutarnjeg lista dali
točan i opširan odgovor na upit o projektu sanacije zgrade u Lukačićevoj ulici broj 6 u Splitu, iz kojeg je sasvim jasno da je
Ministarstvo kulture odobrilo projekt sanacije spomenute zgrade koji je prijavila tvrtka Eurohomes d.o.o., registrirana u Hrvatskoj, a ne na Karibima. Za taj projekt nije isplaćeno ni kune odobrenih sredstava, a kako on tvrdi u tekstu objavljenom u izdanju od 5. studenoga 2013. godine. Djelomična upotreba odgovora na taj novinarski upit, konstruiranje „slučaja“ više je nego zlonamjerno iskorištavanje javnog medijskog prostora i svjesno pogrešno informiranje javnosti.
Radi točnog informiranja javnosti u nastavku dostavljamo pitanja Tomislava Kukeca, kao i odgovor koji je dobio.
Pitanja T. Kukeca:
Za Jutarnji list pripremam clanak o obnovi i sanaciji stambeme zgrade na lokaciji Lukaciceva 6, Split. Rijec je o projektu koji se nalazi na listi odobrenih trogodisnjih programa zastite i ocuvanja nepokretnih kulturnih dobara 2013.-2015., a za koji je, prema toj listi, izdvojeno 1,6 milijuna kuna u trogodisnjem razdoblju. Zanima me:
- zasto je rijec o jedinoj privatnoj, stambenoj zgradi u Hrvatskoj koja je obuhvacena tim programom?
- zasto je to jedini projekt ciji je nositelj privatna tvrtka (Eurohomes d.o.o.).
- nije li sumnjivo da je rijec o investitorima s otocja Sv. Vincent i Grenadini? Je li Ministarstvo provjerilo reference tvrtke? Po cemu su oni uopce strucni da budu nositelji projekta pcuvanja i zastite spomenutog objekta? Imaju li ranija iskustva u slicnim poslovima? Na temelju cega im je novac uopce odobren?
- zasto Ministarstvo nije ranije izdvajalo novac za sanaciju tog objekta, kada bi to moglo pomoci stanarima koji su sada iseljeni?
Odgovor MK-a:
Zgrada u Lukačićevoj 6, u Splitu, je u aktivnoj fazi rušenja i prijeti kolapsom koji može oštetiti iznimno vrijedne dijelove spomenika, a o ugrožavanju ljudskih života da ni ne govorimo. Zgrada u Lukačićevoj 6, u Splitu, nalazi se u jugoistočnom kvadrantu Dioklecijanove palače, a njen južni zid je ujedno
i dio južnog pročelja Dioklecijanove palače. Čitav ovaj dio grada, nekadašnji episkopij Splita, iznimno je opasan za stanare i prolaznike o čemu je Konzervatorski odjel više puta upozoravao vlasnike i odgovorne u gradu Splitu.
Za sanaciju temelja zgrade u Lukačićevoj 6, 2003. godine je izrađen projekt sanacije kojom bi se spriječilo njeno rušenje te omogućio daljnji nastavak istraživanja i prezentacije dijela istočnih podruma Dioklecijanove palače. Naime položaj zgrade je takav da je izravno vezan uz pročelje Dioklecijanove palače i značajnog dijela podruma. Prema tome,
zgrada ima iznimno veliki značaj u kontekstu cjelovite prezentacije Dioklecijanove palače i značajnog dijela podruma, odnosno preduvjet je da bi se nastavilo s obnovom samih podruma.
KO Split je upozorio sve vlasnike zgrade u srpnju 2011. na obavezu održavanja spomenika u njihovu vlasništvu i to: Božidar Matas, Frane Matas, Tomo Matas, Eurohomes d.o.o. Split, Bryn d.o.o. Okrug Gornji, Mirko Paut, Conquiro d.o.o. Split, Agencija za upravljanje držav nom imovinom, Grad Split.
U prosincu 2011. KO Split je donio Rješenje o interventnom popravku i zatražio od Grada Splita imenovanje skrbnika ako se ostali vlasnici na odazovu. Vlasnici su uložili žalbu na rješenje temeljem presude u parnici s Gradom Splitom dosuđene u njihovu korist, tvrdeći kako s Gradom imaju neriješene probleme, te da su spremni financijski sudjelovati u obnovi.
Na raspisani natječaj Ministarstva kulture 2012. godine za financiranje programa kulturne baštine su se javio jedan od suvlasnika zgrade u Lukačićevoj 6, Eurohomes d.o.o., (koji je, kao i grad, otkupio neke od stambenih jedinca) dok se Grad Split (u vrijeme gradonačelnika Keruma) nije prijavio, pored inzistiranja KO Split. Ove godine je ipak Grad Split, na zajedničkom sastanku suvlasnika i KO Split, pokazao zanimanje za rješavanje ovog složenog zajedničkog problema, pa je i aplicirao na natječaj za sredstva MK u 2014. godine.
Ovom prilikom želimo pojasniti da Ministarstvo kulture, putem svojih godišnjih natječaja, financira očuvanje i obnovu kulturnih
dobara bez obzira na njihovo vlasništvo,
što znači i zgrade u privatnom vlasništvu. Kriteriji su, između ostalog, - značaj kulturnog dobra, njegova ugroženost, stanje, osiguranje sredstava iz drugih izvora itd. Kriteriji su objavljeni na web stranicama MK-a. Pri evaluaciji zaprimljenih prijedloga
stručno se valorizira i određuje hitnost intervencije kako bi se očuvala cjelovitost spomenika kulture.
Navedena zgrada u Lukačićevoj 6 zadovoljava uvjete financiranja prema svim tim glavnim stručnim kriterijima pa su tako i za nju odobrena sredstva.
Nositelji programa odnosno prijavitelji mogu biti gradovi ili općine, župni uredi, udruge, tvrtke ili fizičke osobe. Naročito je puno privatnih investitora u npr. Sisačko-moslavačkoj županiji koji prijavljuju svoje kuće koje su upisane u Registar kulturne baštine.
I u Splitsko-dalmatinskoj županiji se financira cijeli niz takvih programa obnove: napr. Kaštel Gospodnetić, Dol, Brač (vlasnik Jakov Gospodnetić), Kaštel Cerineo, Škrip (vlasnik Katja Cukrov, Rajka Metličić), Mlinica Aljinović, Žrnovnica (vlasnik Marko Aljinović),
Obnova kuće Cambi u Kaštel Kambelovcu (vl.Ante Knezović), Sjeveroistočna kula, Seget Donji (vl.Ruzarija Špika).
Dakle, zgrada u Lukačićevoj 6
nije jedini primjer sufinanciranja kulturnih dobara u privatnom vlasništvu, a obnova, koja uključuje u II fazi uređenje podruma i južnog zida Dioklecijanove palače sa šetnicom.
Svatko tko se imalo bavi praćenjem rada državne uprave i ministarstava zna da odobreni projekti ne znače istodobno i isplatu sredstava.
Isplate se obavljaju po izvršenom poslu i po vrlo strogim kriterijima javne nabave, te kontrole, odnosno praćenja projekta.
Kao što je vidljivo iz odgovora,
niti je zgrada u Lukačićevoj ulici jedina zgrada koja je djelomično i u privatnom vlasništvu, a za koju mogu biti odobrena sredstva za obnovu, niti je Eurohomes d.o.o. jedina privatna tvrtka koja aplicira i može dobiti sredstva za realizaciju projekta.
Nadalje, tvrtka Eurohomes d.o.o. je tvrtka registrirana u Republici Hrvatskoj i eventualne nepravilnosti njenog rada podliježu nadzoru niza pravila o poslovanju poslovnih subjekata.
I naposljetku, ističemo i da je novinar pitanja uputio u 12.30 sati, pretpostavljamo s namjerom da i ne dobije odgovore na pitanja, a što zna svatko tko je i jednog dana radio u novinama. Odgovori su mu, međutim, bili dostavljeni u 15.30, pola sata prije tzv.
deadline (kao što je sam naveo u telefonskom razgovoru) za prijelom novina.
Cijeli tekst je očigledno svjesno konstruiran netočnim ili namjerno izostavljenim podacima, a za što ćemo biti primorani poduzeti odgovarajuće mjere uslijed evidentnog kršenja i Zakona o medijima i novinarskog Etičkog kodeksa.
Najave
