Kultura u tvornicama, što se dogodilo s radničkom kulturom


Koncepcija:

Riječ je o projektu novinarsko-istraživačkog tipa. Naslov teme je «Kultura u tvornicama: što se dogodilo s radničkom kulturom«, u okviru koje bi se istražila kronologija propasti radničkih biblioteka i svojevrsne potrebe/obaveze radničkih kolektiva u hrvatskim tvornicama u vrijeme socijalizma, kada je kultura bila sastavni dio tvorničkog života pa su radnici organizirano obilazili muzeje, predstave i književne promocije.

Istražila bi se građa aktivnih i propalih tvornica «Željezare» iz Siska, «Uljanika» iz Pule, «3. maja» iz Rijeke, «Jugoplastike» iz Splita, «Končara» iz Zagreba (uz još koji primjer ako istraživanje tako pokaže) na temelju koje bi se pokušalo odgovoriti na pitanje gdje su nestali fundusi tvorničkih biblioteka, kada je prestala navika/ obaveza radničkih kolektiva da u prostorima tvornice organiziraju kulturni život, da putuju na predstave u nacionalna kazališta ili da osnivaju amaterska kulturna društva. Sisačka željezara je, primjerice, bila poznata po uglednoj književnoj nagradi koja se dodjeljivala svake godine i parku skulptura koji u međuvremenu propada. Istraživanje podrazumijeva razgovore s organizatorima kulturnog života u tvornicama u vrijeme socijalizma, svjedocima i «korisnicima» takvih, u domaćem kapitalizmu neprispodobivih, radničkih kultura. U narativizaciji radničkih navika i žanra «kulture radnika u slobodno vrijeme» u socijalizmu u Hrvatskoj, reportažni pristup kombinirao bi se s analizom nađene materijalne građe. Dakle, historizacija kulture radništva kao tip faktografije s pokrićem u budućnost, uz osvrt na sadašnje stanje.

Ciljevi
Odabir teme, time i cilj istraživanja u ovom projektu, jest ukazivanje na zapuštene sfere kulturnog života suvremenog radništva, na kulturni kapital o kojemu se očito nije vodilo računa i koji nikada nije imao medijski tretman ili kapacitet poželjne «medijske robe». Istodobno je riječ o komparativnoj analizi koja pokazuje na što se svelo radnike u postojećim društvenim uvjetima.

Publike
Projekt se obraća svim skupinama, svim dobnim i obrazovnim skupinama: jednima zato što su bili dionici i svjedoci a drugima jer o tome nemaju nikakvih saznanja. Informacija i analiza strategija radničkih kolektiva i sindikata da «programiraju» vlastite tvornice kulturnim sadržajem, u aktualnim uvjetima domaće radničke kulture može voditi poboljšanju prevladavajućih uvjeta rada.

Načini ostvarenja ciljeva
Namjera istraživanja je prikupljanje građe u tvorničkim arhivima, državnom arhivu, lokalnim muzejima. Istraživanje uključuje terenski rad, razgovore sa svjedocima, animatorima i organizatorima kulturnog života u tvornicama, ali i razgovore s radnicima i sindikalnim čelnicima u današnjim uvjetima rada u tvornicama.
 
 
Recenzija stručnog povjerenstva:

Društveno, politički i kulturno važna i zanimljiva tema koja odgovara profilu medija.

Prijavitelj/ica očito cilja na veliku, tromjesečnu potporu, ali je za to planiran prilično skroman opseg finalnog medijskog proizvoda (dva članka od 8-12 kartica svaki), nešto što talentiran novinar može obaviti u tjednom ritmu. Tako postavljen opseg projekta teško može odgovoriti i vlastitim postavljenim ciljevima i doista dubinski istražiti temu, posebno s njenih povijesnih aspekata.

Da bi zaslužio veliku potporu, opravdao uložena sredstva i ostvario neki jasniji medijski efekt i društveni utjecaj, projekt bi trebalo trebalo pretvoriti u veću seriju tekstova, intervjua i reportaža.